Sun. Aug 14, 2022
ћирилица /latinica

Slađana Đaković: Mobing, kako da prepoznamo da smo žrtva?

Izvor: Filter, piše psiholog i medicinski medijum Slađana Đaković

Stanje presije i zlostavljanja u poslovnom okruženju ostavlja dugoročne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje ljudi koji su mu izloženi. Mobing najčešće ima za cilj da žrtvu natjera da samovoljno napusti posao.

Mobing je u porastu u Bosni i Hercegovini i predstavlja veliki problem današnjeg vremena. Vrlo je važno na vrijeme prepoznati da smo žrtva mobera, jer mobing rezultira teškim psihofizičkim posljedicama. Oduvjek je postojao psihološki pritisak na poslu, ali kada on pređe određene granice govorimo o mobingu.

Šta podrazumjevamo pod mobingom?

Mobingom smatramo svako ponašanje nadređenog koje zaposlenog dovodi u situaciju da se osjeća neadekvatno za posao koji radi, koje mu udara direktno na samopouzdanje i samopoštovanje. Znači svako aktivno, ili pasivno ponašanje prema zaposlenom od strane nadređenog koje ugrožava radnikovo dostojanstvo, ugled, lični ili profesionalni integritet, koje izaziva strah kod radnika, tjeskobu, ili stvara neprijateljsko okruženje oko radnika. Pogoršavanje uslova rada do te mjere, da dovodi do toga da se radnik izoluje, ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu.  

Kako dolazi do mobinga?

Razlozi pojave mobinga mogu biti različiti, a obično počinje od konflikta. Na pojavu mobinga može da utiče više faktora poput vrste i opisa posla, organizacionih uzroka, do prirode odnosa između zaposlenih.

Kada pričamo o mobingu ljudi, žrtve mobinga obično zamišljaju kao pasivne, povučene itd.
Međutim žrtve mobera su češće veoma aktivni radnici, puni inicijative i samopouzdanja, osobe koje se puno trude na poslu, koje su visoko kvalifikovane i veoma sposobne. Često su to senzitivne osobe, nižeg samopouzdanja, koje su previše iskrene i savjesne, sklone samokritici i preispitivanju sebe.
Istraživanja su pokazala da je čak 81% žrtava mobinga u svijetu sa visokim obrazovanjem.

Koje su fizičke i psihičke posljedice mobinga?

Ukoliko je osoba dugo izložena mobingu može da ima ozbiljne posljedice na zdravlje. Fizičke posljedice koje mogu da se jave:
– pojava čestih glavobolja, – poremećaj spavanja,
– osjećaj gubitka ravnoteže,
– srčane teškoće,
– osjećaj pritiska u grudima itd.


Psihičke posljedice koje mogu da se jave:
– poremećaji u raspoloženju poput depresije i anksioznosti,
– krize plača,
– nervoza,
– opsesivno razmišljanje o poslu kada smo kod kuće,
– osjećaj potištenosti,
– napadi panike,
– nedostatak interesa za druge ljude,
– emocionalna otupljenost, – socijalana izolacija itd.

Ko su moberi?

Osoba koja psihološki, seksualno, moralno, ili na bilo koji drugi načine maltretira i zlostavlja osobe za koje smatra da joj smetaju naziva se moberom. U podlozi ovakvog ponašanja uglavnom se nalazi poremećaj ličnosti (narcističke, manipulativne, destruktivne crte ličnosti). Veliki broj psihopata možemo naći među moberima. Na ovaj način mober prikriva svoju nesposobnost, osjećaj inferiornosti i želju za moći. Moberi su osobe bez empatije, kapaciteta za ljubav itd. Za njih se pretežno vežu poltroni. Kao slabe ličnosti poltroni su u strahu da i sami ne postanu žrtve mobinga. A, rješenje problema vide da stanu na stranu mobera i zauzvrat očekuju da dobiju ličnu korist.

Šta je cilj mobinga?

Cilj mobinga je da se radnik slomi i natjera da prihvati sve što pretpostavljeni od njega očekuje bez bilo kakvog suprotstavljanja, ili da da otkaz. Pasivni tipovi ličnosti imaju osjećaj bespomoćnosti, pa duže trpe mobing i češće se razboljevaju zbog pretrpljenih stresova i rjeđe tuže poslodavca. Dok će jaki tipovi ličnosti neko vrijeme podnositi to, ali će u jednom trenutku reagovati i tražiti rješenje. Oni će se prije pobuniti i pružiti otpor. To su tipovi ličnosti koji se neće povući u sebe nego će se udružiti sa sličnim kolegama u cilju pronalaženja najboljeg rješenja. Jaki tipovi ličnosti češće tuže poslodavca, jer im je teže utjerati strah.

Veliki broj ljudi zbog velike stope nezaposlenosti u državi, teškog pronalaska posla, kredita, ne može da napusti posao i pronađe novi. Zbog straha od poslodavca, gubitka posla veliki broj ljudi kod nas nije spreman da govori o mobingu. Ljudi osjećaju strah i trpe mobere bez da preduzmu bilo šta. Što je velika greška. Prepoznati da smo žrtva mobinga je već pola posla.

Oblici ponašanja koji potpadaju pod mobing:

– Ogovaranje kada jedna ili više osoba šire informacije o drugoj osobi sa ciljem da joj unište reputaciju i izazovu njen odlazak (a za sebe ostvare bolju poziciju), – Pozivanje radnika mimo radnog vremena na telefon radi posla,
– Izvrgavanje ruglu fizičkih i psihičkih karakteristika žrtve,
– Izolacija kolega direktno, ili indirektno izbjegavanje pozdravljanja i razgovaranja,
– Ometanje u napredovanju (zadržavanje bitnih informacija koje su bitne za efikasno obavljanje zadatog posla), mober predstavlja osobu kao nekompetentnu, jer osoba griješi i donosi pogrešne odluke usljed vještački izazvane situacije, stvara se stres,
– Administrativne i operativne mjere koje koriste nadređeni, žrtva se zatrpava besmislenim dodatnim radnim zadacima zbog kojih ne može da stigne kvalitetno da obavi posao za koji je angažovana i plaćena,
– Pretjerana količina posla koja nadmašuje kapacitete radnika i samog radnog mjesta,
– Pretjerana kritika koja je pritom i trajna, žrtva počinje da sumnja u svoje sposobnosti i gubi samopouzdanje,
– Seksualno uznemiravanje i ucenjivanje žrtvu seksualno uznemirava njen nadređeni, ili neko od kolega i pritom ucjenjuje,
– Davanje ponižavajućih poslova radniku,
– Zakidanje na zaradi, često odbijanje od plate itd.

Koje su najčešće reakcije žrtve na mobing?

Na početku mobinga žrtva smatra da je ona nešto pogriješila i da je odgovorna za novonastalu situaciju. Osoba postaje zbunjena, anksiozna, krivi sebe, osjeća se usamljeno, poniženo, boji se da joj
drugi neće vjerovati i ne povjerava se ni kolegama ni porodici. A, ukoliko iznese svoj problem iznosi to na takav način, da oni reaguju tražeći krivicu u postupcima žrtve.

Kada imamo ovakvu situaciju zovemo je dvostrukim mobingom i tada se stanje žrtve dodatno pogoršava. Što duže traje mobing to osoba sve više gubi samopouzdanje i dobija fizičke i psihičke simptome koje smo već naveli.

Kako da se postavite ako ste žrtva mobinga?

Postoje stvari koje možete sami da uradite na radnom mjestu kako biste zaštitili sebe, svoju karijeru i svoje psihofizičko zdravlje. Birajte pažljivo riječi prema moberu, da ne bi mogao da ih iskoristi i diskredituje vas. Ne pokazujte osjećanja pogotovo strah, ili bijes, jer vas to može obilježiti kao „problematičnu“ osobu u poslovnom svijetu. Ljudi koji su dugo izloženi mobingu imaju potrebu da se brane na nesvjesnom nivou, pa često ispoljavaju agresiju u komunikaciji. Ovo je bitno da savladate.

Ukoliko primjetite da imate teškoća da izađete na kraj sa emocionalnim problemima obratite se stručnim licima za pomoć psiholozima, psihoterapeutima. Zatim napravite kratkoročni i dugoročni plan svoje budućnosti.

Zapamtite vi ste ti koji dajete moć moberu, oni se hrane vašim strahom.

U našoj državi se mora osvijestiti da je mobing opštedruštveni problem odavno, a ne samo problem pojedinca.

Jutjub kanal psihologa Slađane Đaković pogledajte OVDJE.

Filter 2019