Mon. Jul 22, 2024
ћирилица /latinica

Ivanjdan – dan kada se beru ljekovite trave i pletu vijenci od cvijeća

Izvor: Glas Srpske

U završnici Petropavlovskog posta proslavlja se jedan od tri najvažnija rođendana u Crkvi – rođenje svetog Jovana – Proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg. Rođenju ovog svetitelja posvećen je današnji veliki praznik – Ivanjdan.

Nijedan svetitelj nema toliko puta spomen u godini – obilježava se rođenje, usjekovanje, sabor, tri obretenja Svetog Jovana čije se ime vezuje za krštenje Isusa Hrista na rijeci Jordanu i sve događaje koji su tog dana označili početak Novog zavjeta i propovijedi hrišćanske vjere.

Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika dvije vrlo važne ustanove – kumstva i pobratimstva.

Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz predhrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vrijeme ljetnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve.

Ivanjdan je u narodu poznat i kao “djevojački praznik” zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu.

Vijenci od ivanjskog cvijeća, pjesma djevojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.

Ponegdje je običaj i da se kroz vijence od upletene „jovanove trave“ na Ivanjdan provlače žene koje nemaju djecu, a žele ih, piše RTS.

U nekim krajevima postoji vjerovanje i da djevojke koje nisu udate danas treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.

Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da se na današnji dan može vidjeti lik budućeg bračnog partnera – suđenika.Uposljednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.

Među nizom živopisnih običaja vezanih za taj dan posebno mjesto ima branje ljekovitih trava i pletenje vjenaca od ivanjskog cveća, praćeno pjesmom devojaka.

U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pjevalo.

Prema običajnom kalendaru, tri dana pre i tri dana poslije praznika, ne ulazi se u vinograd.

Kaže se da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Praznik uvijek pada u vreme Petropavlovskog posta, pa se ovog dana ne mrsi.

©citajfilter.com 2019-2023 * Osnivač i izdavač: Centar media d.o.o. * Glavni i odgovorni urednik: Mira Kostović * Kontakt: citajfilter@gmail.com