Zadimljavanje i vještačka kiša – najčešća mjera zaštite od mraza

Foto: Depositphotos/davnad3
Izvor: Srna
Najčešća mjera zaštite voćaka od poznih proljećnih mrazeva, kakvi su mogući ovih aprilskih dana, jesu zadimljavanje i zaštita pomoću vještačke kiše, preporučuju iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područna jedinica Sokolac.
Viši stručni saradnik za voćarstvo u ovom resoru Dragan Bejatović rekao je za Srnu da zadimljavanje treba biti primijenjeno blagovremeno uz obezbjeđenje gustih dimnih zavjesa, te da dimljenje povećava temperaturu za 0,5 do 1,5 stepeni Celzijusovih što je u izvjesnim slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvjetova voćaka od mraza.
On je dodao da je zadimljavanje o ovim krajevima najčešći vid zaštite jer je i najjednostavniji, pri čemu se mogu se paliti bilo kakve prirodne materije koje su vlažne i daju gust dim.
Prema njegovim riječima, jedna od mjera koja se koristi u posljednjoj deceniji jesu mašine koje toplim vazduhom podižu temperaturu u zasadu.
Bejatović je istakao da se zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom zasniva na pretvaranju vode u čvrsto agregatno stanje pri čemu se oslobađa toplota koja može biti znatna i značajna za zaštitu cvjetova od mraza.
“Prskanje voćaka obavlja se vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature i ne smije se prekinuti, da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja”, naveo je Bejatović.
On je pojasnio da se usljed niske temperature voda na svim organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo usljed oslobođene toplote pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu ne dešava smrzavanje.
Bejatović je podsjetio da se kod nas sve više koriste i biološki preparati kojima se voćke tretiraju tokom vegetacije ili nekoliko dana pre pojave mraza.
Ovi preparati su, kako kaže, na bazi algi i aminokiselina koji svojim specifičnim mehanizmom djelovanja utiču na biljku da stvara proteine koji utiču na otpornost biljke kako na niske tako i na visoke temperature.
Bejatović je naglasio da je svakako najvažnije da se pri zasnivanju zasada biraju povoljni položaji za određenu voćnu vrstu ili sortu i da se u zasadima sprovode sve potrebne agrotehničke mere usklađene sa vremenskim prilikama kako bi se razvila otpornost i spremnost biljaka da lakše podnesu sva temperaturna kolebanja i negativan uticaj drugih faktora.
On je istakao da na otpornost voćaka prema mrazu mogu uticati meteorološke prilike tokom vegetacije, načini gajenja i njegovanja,stanje zrelosti drveta i količina rezervnih materija u tkivu, stepen razvijenosti pupoljka,mjesto pupoljka i debljina grančice, starost voćaka, jačina i trajanje niskih temperatura i da li su cvjetovi vlažni ili suvi pri djelovanju mraza.
Bejatović je rekao da je u Republici Srpskoj česta pojava proljećnih mrazeva i snijega koji mogu da smanje prinos voća čak i do 100 procenata, te da je takav slučaj u mnogim dijelovima Srpske u aprilu ove godine.
Štetnost proljećnih mrazeva i snijega na različite voćne vrste , kako kaže,uslovljena je FenoFazom u kojoj se ta voćna vrsta nalazi.
“Zbog temperatura koje su tokom marta bile dosta više u odnosu na prosječne, vegetacija je krenula dosta rano, tako da su sve voćne vrste u fazi cvjetanja”, naveo je Bejatović.
On je pojasnio da od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova, od mraza mogu stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi.
Bejatović tvrdi da pri temperaturi od minus jedan do plus dva stepena Celzijusova ugroženi su zametnuti plodovi, do minus dva stepena Celzijusova otvoreni cvjetovi, a temperatura od minus pet do minus osam stepeni dovodi do izmrzavanja neotvorenih cvjetova.
Prema njegovim riječima cvjetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosjetljivije prema mrazu i često mogu djelimično ili potpuno izmrznuti, naročito kod šljive, trešnje i kruške, dok jabuke, dunje i jagodasto voće kasnije ulaze u fenofazu cvjetanja, pa prema tome i ređe im izmrzavaju cvjetni pupoljci.
Na Sokocu je jutros u 8.00 časova izmjerena temperatura minus tri stepena Celzijusova i bez snijega, a na Han Pijesku u isto vrijeme minus šest stepeni Celzijusovih i snijeg visine od 20 centimetara.
Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Ministarstavo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Područna jedinica Sokolac djeluje na području 12 opština Sarajevsko-romanijske i gornjodrinske regije.