Thu. Feb 2, 2023
ћирилица /latinica

Koliko su građani Srpske u 2022. potrošili novca

Izvor: Nezavisne novine/ Radoš Krstojević

Poskupljenja osnovnih životnih namirnica, ali i ostalih proizvoda u maloprodaji, koja su pratila cjelokupnu 2022. godinu, primorala su građane ne samo da se odriču bilo kakvog luksuza, već i da za najosnovniju kupovinu hljeba, mlijeka ili jaja dublje zavuku ruke u svoje, ionako prazne, novčanike.

U prilog ovome govore podaci da su građani u Republici Srpskoj u prošloj godini u kupovini potrošili 9,4 milijarde KM, što je u odnosu na 2021. godinu više za čak 1,4 milijarde KM.

“Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj u 2022. godini iznosio je 9.438.734.817 KM, dok je taj promet u 2021. godini iznosio 8.063.311.299 KM”, saopšteno je za “Nezavisne novine” iz Poreske uprave Republike Srpske.

Ovo je više nego očekivan promet, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača DON iz Prijedora.

“Svi artikli u maloprodaji, kao i ostali proizvodi koji se prate putem fiskalnih kasa su u prošloj godini poskupjeli po nekoliko puta. Enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a i ostalih proizvoda svakako su pokazatelj ove razlike i povećanja prometa za preko milijardu i po KM”, naglašava Marićeva.

Ekonomista Milenko Stanić ipak kaže da ovakav saldo potrošnje jeste iznenađenje, ali ako se na to gleda površinski, odnosno ako se gledaju ekonomska situacija u zemlji, kupovna moć stanovništva, te budžetska kretanja.

Međutim, ako bismo ušli u dublje analize, navodi on, ovakva kretanja su realna, a za to postoji više razloga.

“Nominalno odnos između prometa 2022. i 2021. godina jeste rast od 16,6 odsto, a znamo da se prosječna inflacija kretala oko 16,2 odsto. Uzmemo li u obzir da u strukturi prometa najviše izdataka ide za hranu i energente, a znamo da su njihove prosječne cijene rasle nekih 26 odsto, možemo reći da je prvi uzrok rasta obima potrošnje inflacija. Na drugom mjestu sigurno je to što je kod nas došlo dosta radnika iz dijaspore, ne samo iz evropskih zemalja, već i drugih kontinenata. Ja bih takođe rekao da je oko novogodišnjih praznika veliki broj građana iz inostranstva boravio u našim turističkim centrima, pa se i tu naplatio ogroman novac”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, treći faktor je smanjenje sive ekonomije, koje se dešava iz godine u godinu, jer veći trgovački lanci potiskuju maloprodajne objekte.

“Razlog porasta obima potrošnje kod građana je i smanjenje oročene štednje zbog kratkoročne potrošnje”, rekao je Stanić.

Stručnjaci su saglasni da većina građana u Srpskoj u prošloj godini nije ni znala šta ih je snašlo.

“Jednostavno jedan slom tržišta, slom linija snabdijevanja, pogotovo energenata, što je omogućilo da se stvori jedan veliki prostor za manipulaciju cijenama, što su svakako pojedini i iskoristili kako bi stvarali ekstraprofit. Bili smo u poziciji da budemo samo nijemi posmatrači svega što se dešava”, navodi ekonomista Aleksandar Ljuboja.

“Došlo je do povećanja cijena sve robe, a sve uzročno-posljedično je vezano za svjetsku krizu, krizu morala i krizu u prehrambenoj industriji, a sve je to izazvano neekonomskim razlozima. Zato dolazimo u situaciju da više nema mogućnosti da se tržišnim mehanizmima definišu cijene robe”, nastavlja Ljuboja.

Naši sagovornici kažu da prognoze za 2023. godinu nisu optimistične, te da treba očekivati da će doći do smanjenja i restrikcija obima maloprodajne potrošnje, posebno u prvom kvartalu.

“Naravno, znamo i da se u januaru zbog više praznika iziskuju mnogo veći troškovi za domaćinstvo, pa se ljudi presabiraju i zadužuju”, navodi Stanić.

“Nijedna ekonomska teorija ne pije vode. Mi se samo možemo nadati dobrom, jer vidite da se kretanje cijena energenata ne može predvidjeti ni pet dana unaprijed. Ne može se predvidjeti niti kakvi će biti sezonski ciklusi, poput sjetve, žetve, dopreme robe i funkcionisanja industrije. Lično mislim da nas ne očekuje ništa dobro, jer se ovdje radi o neekonomskim krizama koje se stalno javljaju na različitim stranama svijeta”, smatra Ljuboja.

Ništa bolje mišljenje nemaju ni potrošači.

“Čim su krenule najave poskupljenja krajem godine, počevši od struje i drugih ekonomskih usluga, tako su već i svi proizvođači i dobavljači najavili nove cijene”, zaključila je Marićeva.

Filter 2019