Kulašinac: Važno održavati kontinuitet u radu sa korisnicima

Izvor: Srna

Direktor Matične biblioteke Istočno Sarajevo Nataša Kulašinac smatra da je važno održavati kontinuitet u radu sa korisnicima redovnim programskim aktivnostima, kao što su promocije knjiga i organizovanje različitih kurseva, te obnavljati knjižni fond, a sve s ciljem daljeg unapređenja usluga ove ustanove.

Kulašinčeva je izjavila Srni da Matična biblioteka trenutno ima oko 5.000 članova i da knjižni fond broji 118.000 knjiga.

Ona je navela da je u elektronskom katalogu obrađeno 76.760 knjiga, što je omogućilo bržu i jednostaviju pretragu, kako za korisnike, tako i za bibliotekare.

“Elektronski katalog omogućio nam je uvid i u fondove drugih biblioteka što je značajno za međubibliotečku pozajmicu. Automatizovana pozajmica znatno je unaprijedila rad sa korisnicima. Osim što imaju uvid u istoriju čitanja i stanje fonda biblioteke, omogućava im da sami produže rok za čitanje knjiga, te bržu i lakšu komunikaciju sa bibliotekom”, pojasnila je Kulašinčeva.

Govoreći o nedostatku adekvatnog prostora, prije svega za skladištenje knjižne građe, ona je istakla da je prostor koji je dodijeljen biblioteci u novoizgrađenoj zgradi pozorišta samo za prvu pomoć, ali da ne rješava problem ove ustanove.

“Zbog neadekvatnog magacinskog prostora dio knjiga će najvjerovatnije biti otpisan. Nedostaje nam prostor za razvijanje usluga biblioteke, za nove čitaonice, kao i sale za promocije. Biblioteka je organizam koji svakodnevno raste i prostor kojim trenutno raspolažemo ne može u potpunosti zadovoljiti naše potrebe. U potrazi smo za novim rješenjima”, rekla je Kulašinčeva.

Matična biblioteka Istočno Sarajevo je tokom 2022. godine objavila knjige “Oproštajno pismo” Dare Sekulić, “Malu zbirku velikih promisli” Milivoja Jankovića, “Priručnik engleskog jezika: za odjeljenje za osmatranje, obavještavanje i upozoravanje” koji je priredila Nevenka Jovičić, te deset audio knjiga.

Ona je dodala da je spremna za štampu i Monografija o 25 godina rada Matične biblioteke Istočno Sarajevo, kao i “Život i djelo Jelene Dopuđe”.

Kulašinčeva ističe da su promocije knjiga sjajna prilika da korisnici lično upoznaju autore i razgovaraju o njihovim djelima.

“U prošloj godini smo ugostili 15 autora, kako domaćih, tako i iz okruženja. Imali smo i nekoliko kvalitetnih izložbi, a dokumentarni film koji je rađen u našoj produkciji “Jeni, malo svjetlo sa zapada” dobio je specijalnu nagradu žirija na Martovskom festivalu u Beogradu i glavnu nagradu Bdenje Jakova Orfelina na festivalu “Filmsko bdenje duše” u Sremskim Karlovcima”, navela je Kulašinčeva.

Ona je dodala da su u Biblioteci posebno ponosni na Sajam knjiga, organizovan prošle godine u okviru manifestacije “Ljeto u Istočnom Novom Sarajevu”, koji predstavlja priliku za promociju i afirmaciju domaće izdavačke djelatnosti, te izrazila nadu da će ovaj događaj postati tradicionalan.

Prema njenim riječima, ova ustanova godinama predstavlja svoja izdanja na Beogradskom sajmu knjiga, te su i prošle godine imali značajan broj knjiga za promociju.

Ona je navela da je partner biblioteke u predstavljanju na Sajmu Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji, kojem je neizmjerno zahvalna za cjelokupnu organizaciju.

“Promovisali smo dokumentarni film Jeni, malo svjetlo sa zapada, kao i knjigu koju smo objavili na engleskom jeziku. Predstavili smo knjige Izabrani radovi profesora Ljubinke Petrić Bašović koju je priredio Vojislav Maksimović, Stevo Kaluđerčić, prosvjetni, kulturni i politički radnik priređivača Ivane Kuljanin, roman Metastaza i zbirku poezije Kad đavo krvi zaželi našeg zavičajnog pjesnika Gorana Vračara, zbirku poezije Oproštajno pismo Dare Sekulić, te Bibliografiju izdanja Matične biblioteke 1997-2020 autora Branislave Milošević”, rekla je Kulašinčeva.

Ona je dodala da je obnova knjižnog fonda, odnosno kupovina knjiga, svakodnevna aktivnost biblioteke i da je prošle godine kupljeno 300 novih knjiga, ali da je knjižni fond znatno obogaćen poklonima čitalaca.

Kulašinčeva ističe da je ključ uspjeha svih odjeljenja kvalitetan kadar koji imaju.

Ona navodi da je najposjećenije odjeljenje Dječije biblioteke koje je nedavno obilježilo 12 godina postojanja, a trenutno broji oko 3.000 članova.

“Naši bibliotekari redovno posjećuju seminare i konferencije domaćeg i međunarodnog karaktera, stiču viša stručna zvanja u oblasti bibliotekarstva. Oni su svakodnevno na usluzi korisnicima”, istakla je Kulašinčeva.

Ona je napomenula da svi bibliotekari imaju licencu za rad u Kobis sistemu kao katalogizatori i najavila da će nastaviti da rade na usavršavanju.