Fri. Mar 29, 2024
ћирилица /latinica

Toplik, Tilava, Lukavica – toponimske preteče Istočnog Sarajeva

Izvor: Srna/Ognjen Begović

Koliko ljudi zna za turbe u Topliku i kameni most na Tilavi? Za stećak kneza Pavla zna se samo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca na popularisanju lokacije i uopšte saznanja o nekropoli Pavlovac. O ovim istorijskim znamenitostima za Srnu govori istoričar Aleksandar Kostović.

Preteča današnjeg Sarajeva bilo je naseljeno mjesto i kasnije župa Vrhbosna, a najznačajnija mjesta u okviru te župe bila su utvrđeni grad Hodidjed, Gradac iznad Kotorca, Bulozi i Tornik, rekao je Srni istoričar iz Istočnog Sarajeva Aleksandar Kostović.

“U djelu Postanak Sarajeva Mihovila Mandića ovaj hrvatski naučnik locira Vrhbosnu na teritoriji današnjih opština Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža. Ovaj članak iz 1927. godine objavljen u časopisu Narodna starina daje zanimljive opise naselja kao što su Toplik, Tilava, Lukavica, Kotorac iz tog perioda”, navodi Kostović.

Prema njegovim riječima, konstatovano je da je još u praistorijsko doba postojalo naselje u Butmiru kod Ilidže, pa utvrđenje na Gradcu kod Kotorca, na brdu Naklu kod Vojkovića i na Rogošu kod Blažuja.

Doda li se tome, ističe on, bezimena Gradina, 250 metara iznad Vrutaka kod Vrela Bosne, na kojoj su 1923. pronađeni objekti iz bronzanog doba, pa Zlatište i Debelo brdo kod Sarajeva, dobija se niz najstarijih naselja i utvrđenje u obliku vijenca sa središtem u Butmiru, kojima je bilo zaštićeno i opasano sarajevsko polje u pradavna burna vremena.

Vrhbosna- znamenita varoš

Kostović navodi da se zna samo toliko da je Vrhbosna u 14. i 15. vijeku bila znamenita varoš po svome opsegu, utvrđenju i broju stanovnika, te da su tu bili nastanjeni i dubrovački trgovci.

On naglašava da je dokumentarno potkrijepljeno da je na ovom području pokopan veliki knez Pavle Radinović kao žrtva zavjere koju su skovali tadašnji kralj Ostoja i Sandalj Hranić.

“Ispod poznatog nam Gradca ima poveće srednjovjekovno takozvano Crnač groblje, sa oko 30 stećaka. Jedan takav nadgrobni spomenik ima natpis koji govori o životu pokojnika koji leži na svojoj zemlji. Sam natpis ne kaže mnogo, ali ovo nas groblje uvjerava da je tu bilo veće naselje u srednjem vijeku. Sudeći po nalazima rimskih cigli na njivama kod susjednog srpsko-pravoslavnog groblja na humu Crkvini, biće da je to naselje i starije”, pojašnjava Kostović.

Prema njegovim riječima, još je veće srednjovjekovno groblje na Pavlovcu kod Toplika, gdje je bilo više od 100 stećaka, ali su razneseni, pa se vide samo još jame što su ostale udubljene od teškog nadgrobnog kamenja.

Stećak kneza Pavla- spomenik vremena

Kostović navodi da je tu ostao ogroman stećak, neobično lijepo i pravilno vještački istesan u obliku velikog sarkofaga impozantnih dimenzija, koji se znatno ističe među ostalim stećcima na Pavlovcu i spada među najveće nadgrobno kamenje u BiH. U narodu se, kaže, sačuvala tradicija, prema kojoj je to grob kneza Pavla, pa je po njemu prozvan i brežuljak Pavlovac.

“Podnožje mu je na jednoj strani upalo u zemlju, a na drugoj strani su ga već davno potkopali kopači blaga. U takvom stanju našao ga je još Ivan Zoh, prvi direktor sarajevske gimnazije, putujući 1881. godine ovim krajem sa svojim đacima u naučne svrhe. Poslije toga, stanovnici okolnih sela Lukavice, Toplika i Kobiljdola ne diraju u taj stećak”, navodi Kostović.

On ističe da u sarajevskoj okolini nema nijednog tolikog i tako izrađenog nadgrobnog kamena, ali su ga gradski posjetioci svojim potpisima u novije doba na jednoj strani išarali i unakazili.

“On je ostao bez natpisa i heraldičkih znakova, jer je prilikom prve provale Turaka 1416. godine nastao toliki metež u zemlji da se narod što razbježao, te svu brigu i pažnju posvećivao odbrani važnog utvrđenog grada Vrhbosne i niko nije imao vremena da taj spomenik, kao sve ostale veće i ljepše stećke, ukrasi i ukleše natpis”, kaže Kostović.

On dodaje da se ispod Gradca kod Kotorca, a isto tako između Kotorca i Lukavice održao komadić srednjovjekovnog puta. Vidi mu se nastavak kod Toplika i Tilave, pa dalje kod Petrovića i Tvrdimića pod Trebevićem.

Prema njegovim riječima, na tom putu ima još i sada na dva do tri mjesta po nekoliko starinskih hrastova koji su očigledno zasađeni u obliku drvoreda, da štite putnike od sunčane žege.

Pod Vranješom ostaci turbeta i nišani

“Pod brdom Vranješ, pokraj druma u Lukavici, ima staro muslimansko groblje sa desetak nišana. Tu je nekada bilo turbe, pa je na specijalnoj karti to mjesto obilježeno sa Han turbe. Ovdje su po narodnoj tradiciji pokopani borci za prve turske navale na Vrhbosnu. Nišani su bez natpisa, pa nije moguće kontrolisati istinitost te tradicije”, priča Kostović, pozivajući se na istraživanje Mihovila Mandića.

Kostović dodaje da je u Topliku neobično lijepo ozidano četvorougaono vrelo od tesanog kamena kao ostatak od nekadašnjeg bunara.

U blizini je veliko turbe sa dva nišana, od kojih je jedan već izvaljen, zidano od istog tesanog kamenja kao ono vrelo i mostić na Tilavi.

“U tome lijepom mauzoleju počiva, prema tradiciji, brat velikog kneza Pavla, koji je tokom prve turske invazije prešao na islam. Povrh tog turbeta ima nekoliko zidanih srednjovjekovnih grobnica, a u šljiviku iznad tih grobnica vide se jame gdje se mogu razabrati temelji starinske zgrade koju narod zove Zidine”, navodi Kostović.

On zaključuje da navedene starine jasno govore da se ovdje između Gornjeg Kotorca i Toplika prostirala srednjovjekovna varoš Vrhbosna, koja je, možda, dopirala sve do Lukavice.

Tu varoš, ističe Kostović, valja tražiti u istočnom trouglu kome je vrh u nekadašnjem utvrđenju Gradac, a osnovica pravac Lukavica-Toplik. Osnovica je dugačka 1,8 kilometara, a kraci /Gradac-Lukavica i Gradac-Toplik/ po dva i po kilometra.

©citajfilter.com 2019-2023 * Osnivač i izdavač: Centar media d.o.o. * Glavni i odgovorni urednik: Mira Kostović * Kontakt: citajfilter@gmail.com