Fri. Mar 29, 2024
ћирилица /latinica

Republika Srpska za osam godina izgubila 42.870 stanovnika

Izvor: Glas Srpske

Republika Srpska za osam godina postala je siromašnija za 42.870 stanovnika, a stručnjaci ističu da prognoze za naredni period nisu nimalo optimistične, jer će prirodni priraštaj nastaviti da gubi trku zbog sve starije populacije, migracija i činjenice da se na prste mogu izbrojati parovi koji se odluče na više od dvoje djece.

Republički zavod za statistiku objavio je juče procjenu broja stanovnika od 2013. do 2021. godine, a računica pokazuje da je Srpska u tom periodu izgubila više od broja populacije koja na primjer naseljava Laktaše, Prnjavor ili Teslić, lokalne zajednice koje važe za veće.

Prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH koji je sproveden 2013. godine, Srpska je imala 1.171.179 stanovnika, a procjene statističara ukazuju na to da nas je lani bilo 1.128.309.

Porazna statistika, prema riječima stručnjaka, rezultat je najvećim dijelom mortaliteta koji je nezaustavljiv, što pokazuju i podaci statističara koji su izračunali da je životni vijek stanovnika Srpske u posljednjih pet godina skraćen za više od dvije godine pa je lani iznosio tek nešto više od 75 godina.

Procjena stanovništva u Srpskoj

Godina                     Broj stanovnika

2013.                                 1.171.179

2014.                                 1.167.082

2015.                                 1.162.164

2016.                                 1.157.516

2017.                                 1.153.017

2018.                                 1.147.902

2019.                                 1.142.495

2020.                                 1.136.274

2021.                                 1.128.309

Predsjednik Centra za demografska istraživanja i univerzitetski profesor Draško Marinković ističe da će prirodni priraštaj u godinama koje slijede biti sve negativniji zbog mortaliteta, čiji je rast nezaustavljiv.

“Situacija je takva da sada umiru ljudi koji su rođeni tridesetih i četrdesetih godina prošloga vijeka, kada je zabilježen najveći natalitet i kada su gotovo sve porodice bile višečlane. Zbog toga je mortalitet ogroman i u narednih 20 godina biće još veći, jer starimo. S druge strane, djecu danas rađaju generacije koje su po rođenju bile u znatno manjem broju u odnosu na populaciju koje sada stari i umire”, priča Marinković.

Smatra da je životni vijek stanovništva u Srpskoj maksimalno produžen te da će u godinama koje dolaze biti samo kraći.

“Život koji danas vodimo je složen i brz, prisutan je stres na poslu, želja za afirmacijom, pretjerano konzumiranje alkohola, duvana, hrane sve to skraćuje životni vijek, bez obzira na preventivne preglede i napredak medicine. Životni vijek mlađih generacija definitivno će biti kraći, što će se dodatno negativno odraziti na demografska kretanja”, istakao je Marinković.

Prema njegovim riječima, jedini tračak nade da nam sela i gradovi neće ostati pusti, uliva bar donekle konstantan broj novoređene djece u posljednjih deset godina.

“Posljednjih deset godina u Srpskoj je prilično konstantan broj novoređenih, u prosjeku se rodi oko 9.300 djece i to je jedino optimistično posmatrajući demografiju na našim prostorima. Treba da se borimo za konstantan natalitet, međutim i to će biti nemoguće ako migracijama bude smanjen broj žena koje su fertilne i spremne za rađanje djece. S druge strane, sterilitet je sve prisutniji, što dodatno usložnjava situaciju”, naglašava Marinković. Dodao je da bi u Srpskoj godišnje trebalo da se rodi oko 16.600 beba da bi se došlo na nivo potreban za smjenu generacija.

“To bi se postiglo kada bi po ženi imali 2,1 dijete, a prema sadašnjoj situaciji, to je 1,3 djece po ženi”, naveo je Marinković.

Pronatalitetne mjere

Unazad nekoliko godina u Srpskoj se sprovode brojne pronatalitetne mjere koje realizuju razna ministarstva u Vladi Srpske, međutim Draško Marinković kaže da se ni za jednu od tih mjera ne može kvantitativno reći koja je dala više, a koja manje rezultat.

“Smatram da kod nas u RS materijalna situacija i mjere ne utiču toliko na opredjeljenje ljudi da imaju djecu, više je to psihološko i moralno pitanje. Evropske zemlje poput Francuske i Švedske imaju dobre modele podrške roditeljima, međutim ni jedna ni druga nemaju veliki broj rađanja”, rekao je Marinković.

©citajfilter.com 2019-2023 * Osnivač i izdavač: Centar media d.o.o. * Glavni i odgovorni urednik: Mira Kostović * Kontakt: citajfilter@gmail.com