Fri. May 27, 2022
ћирилица /latinica

Izlazak Srba iz Sarajeva – trajni zalog stvaranju Srpske

Izvor: Srna, foto: Foto Vaske

Srbi su izlaskom iz Sarajeva 1995. godina dali trajni zalog stvaranju Republike Srpske, poručio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić na akademiji “Sloboda kroz golgotu” u okviru obilježavanja 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba.

– Ono što je odbranjeno prepušteno je drugima i tada je stavljen zalog opstanka Republike Srpske. Velika je dilema, da su Srbi u ovom broju ostali u Sarajevu, kako bi danas mnogi prostori Republike Srpske izgledali – rekao je Ćosić.

On je napomenuo da je egzodus sarajevskih Srba treći po brojnosti, nakon egzodusa iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije.

Ćosić je upitao kako danas izgledaju sredine u kojima žive Srbi iz Sarajeva, jednim dijelom u Istočnom Sarajevu, a kako izgledaju sredine koje su napuštene.

– Na šta danas liče Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Rajlovac, Reljevo i sve one sredine u kojima su Srbi bili dominantni i koje su godinama stvarali? Liče na neke malo izmijenjene kasabice, dominantno izgrađene tuđim kapitalom i sa izgrađenim vjerskim objektima – rekao je Ćosić.

Ćosić je napomenuo da Istočno Sarajevo, ali i druge opštine Srpske u kojima su sarajevski Srbi iskazali stvaralički potencijal, pokazuje koliko su ti ljudi, koji su 1995. godine napustili Sarajevo, uspjeli da se materijalno i duhovno uzdignu, te istakao da je ogromna razlika između Sarajeva danas i nekad.

– Ogromna je razlika između Sarajeva koje je imalo 157.000 Srba i danas, kada ih je manje od 5.000, kao i Istočnog Sarajeva, koje je nekad imalo oko 10.000 ljudi, a danas ima 60.000 i predstavlja mjesto i centar okupljanja. Kao Srbi tada, tako danas Istočno Sarajevo predstavlja značajan faktor opstanka Republike Srpske – ukazao je Ćosić.

Savjetnik srpskog člana Predjsedništva BiH Boško Tomić rekao je da samo prisjećanje na doba egzodusa sarajevskih Srba i danas izaziva stres, a da je njemu najteže bilo da gleda kada su ljudi, osim svoje pokretne imovine, nosili i posmrtne ostatke najmilijih.

– Srbi koji su ostali na ovim prostorima s punim pravom su računali na zemlju oslobođenu i u njihovom vlasništvu – njihova đedovina – da će ostati. Nažalost, svjetski moćnici su odlučili da bude drugačije – rekao je Tomić.

Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman upitao je kako se drugačije može nazvati nego žrtva, a ne agresor, kada neki grad izgubi 100.000 stanovnika, pogine 7.000 ljudi i 121 dijete, a nestane 221 lice.

On je naglasio da je srpski narod u Sarajevu dva puta stradao, prvi put tokom odbrambeno-otadžbinskog rata, kada je branio svoja ognjišta, porodice i pravo na život, a drugi put poslije Dejtona kada je morao da napusti sve što je odbranio.

On je podsjetio da je 1995. godine 120.000 Srba, noseći posmrtne ostatke svojih najmilijih stradalih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, krenulo u neizvijesnost.

– Na Sokocu je sahranjeno oko 1.000 posmrtnih ostataka, ali i u drugim opštinama širom istočnog dijela Republike Srpske. Obaveza svih nas je da ne zaboravljamo i svake godine podsjećamo na činjenice da demantujemo teze o srpskog narodu kao agresoru – rekao je Koroman.

Koroman je podsjetio da je obilježavanje 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba organizovao grad Istočno Sarajevo i Kulturni centar Istočno Novo Srajevo.

Osim akademije, organizovana je i izložba fotografija egzodusa Srba iz Sarajeva.

Filter 2019