Sun. May 22, 2022
ћирилица /latinica

Milioni iz Centralne banke BiH spas od nestašice

Izvor: Glas Srpske

Srpska, a i BiH u cjelini, suočava se već neko vrijeme sa talasom poskupljenja usljed globalne inflacije, zbog čega je republička vlast spremila prijedlog koji će predočiti i federalnim partnerima, a tiče se “oslobađanja” novca koji se nalazi u Centralnoj banci BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik objelodanio je juče da će predložiti izmjene zakona o Centralnoj banci BiH da bi bilo dozvoljeno da ona trguje domaćim vrednosnim papirima na domaćem tržištu. Plan jeste da se na taj način 400 miliona evra nove emisije novca uputi, odnosno doznači ili proda entitetima, sa ciljem da hitno formiraju svoje robne rezerve.

– Predstavnici dva entiteta, koji imaju nadležnost i trebalo bi da upravljaju s određenim ekonomskim procesima, treba hitno da sjednu i potenciraju izmjene tog zakona koje će dozvoliti da domaćim vrednosnim papirima može trgovati Centralna banka na domaćem tržištu – rekao je Dodik na konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu.

Ako bi raspodjela ovih sredstava bila u omjeru 40 odsto i 60 odsto, kaže Dodik, za Srpsku bi to značilo oko 300 miliona KM, a ostatak bi otišao u FBiH.

– Mi bismo mogli da formiramo značajne robne rezerve, imajući u vidu neka očekivanja da će doći do nestašice neke robe široke potrošnje. Ništa više ne urušava ekonomiju kao inflacija, mislim da bi trebalo hitno raditi, jer i druge zemlje užurbano rade na formiranju robnih rezervi za potrebe države. Ukoliko to ne uradimo biće veoma teško obezbijediti neki novac imajući u vidu našu situaciju – rekao je Dodik.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik za “Glas” kaže da je potrebno izmijeniti zakon o Centralnoj banci na način da dio iznad stoodstotnog pokrića slobodnih rezervi upotrijebe entiteti kao osnivači Centralne banke.

–  To treba uraditi tako što bi Centralna banka uzela obveznice koje emituju entiteti. To su plasirana sredstva deviznih rezervi koja nisu potrošena. Ta sredstva bi kada obveznice dospiju bila vraćena, odnosno bila bi u upotrebi kao što se koriste kada se plasiraju inostrane hartije od vrijednosti. Centralna banka bi imala nekakav prihod, a entiteti bi došli do povoljnih novčanih sredstava – naveo je Krajišnik.

Da bi se to omogućilo potrebno je da izmjene zakona dobiju podršku u Parlamentu BiH.

– I ranije smo to zagovarali. Vidjećemo da li će sada biti političke volje i sluha. Uglavnom taj prijedlog ranije nije zaživio, ali bi bilo svakako korisno da dobije zeleno svjetlo u ovom momentu – naveo je Krajišnik.

Izmjene zakona o Centralnoj banci na taj način ne bi ugrozile stabilnost marke i njen kurs.

– Sa druge strane, novac bi bio u upotrebi i svi bismo imali koristi, ali potrebno je to uraditi na profesionalan način kako se, inače, i plasiraju devizne rezerve – kazao je Krajišnik.

Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mira Pekić (PDP)  rekla je da Dodikov prijedlog zaslužuje pažnju.

– To bi podrazumijevalo izmjenu zakona i u tom slučaju vladajuće političke partije moraće da sjednu i razgovaraju. U ovom, konkretnom slučaju, riječ je o usmjeravanju sredstava u robne rezerve, a u Srpskoj nemamo robne rezerve, već Zakon o interventnim nabavkama tako da će ovo sve za sobom povući promjene još zakonskih propisa – rekla je Pekićeva za “Glas”,

Ekonomista Aleksandar Ljuboja je kategoričan. Centralna banka je, ističe, institucija koja je zastarjela.

– Tu instituciju bi trebalo korjenito reformisati kao i Upravu za indirektno oporezivanje, te niz drugih. One se snalaze u datom momentu i jednostavno su ostale izvan vremena, odnosno u onom vremenu kada su nastale. Banka je dobar dio novca izgubila usljed okoštanosti sistema. U svakom slučaju, ako kupujete dužničke hartije od vrijednosti na ino tržištu, kakva je razlika ako to radite na domaćem. Ako je neko vaš vlasnik, ostvarujete određenu dobit, normalno je da taj prinos bude na raspolaganju vlasniku – kaže Ljuboja. 

Srpska, za razliku od FBiH, nema robnih rezervi jer je to javno preduzeće završilo u stečaju, a Zakonom o interventnim nabavkama iz 2017. godine je promijenjen sistem funkcionisanja robnih rezervi. U Ministarstvu trgovine i turizma postoji Odjeljenje za interventne nabavke, a Vlada je nedavno usvojila Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2022. godinu, kojim su obuhvaćene osnovne životne namirnice, roba za potrebe privrede, nafta i naftni derivati.  Definisano je preko 850 dobavljača, odnosno privrednih subjekata koji mogu biti nosioci snabdijevanja u svim našim lokalnim zajednicama, a u slučaju bilo kakve potrebe, tvrde, Vlada Srpske ima mehanizme i načine da realizuje svaku vrstu interventne nabavke svake vrste proizvoda.

O poskupljenjima i svemu što bi moglo da uslijedi, razgovarano je nedavno i u okviru federalnih institucija. Za ublažavanje posljedica poskupljenja osnovnih namirnica, Vlada FBiH je u ovogodišnjem predloženom budžetu planirala, prema informacijama federalnih medija, deset puta više novca za tamošnju direkciju robnih rezervi u odnosu na ranije godine.

PDV

U BiH se u nekoliko navrata polemisalo o diferenciranoj stopi PDV-a, ali nije bilo podrške. Posljednji prijedlog u parlamentarnu proceduru na nivou BiH, prije nekoliko dana, uputio je SNSD. Predloženom izmjenom, što je jedan od načina za smanjenje udara inflacije, definisano je da stopa PDV-a za osnovne životne namirnice i neka druga dobra bude deset odsto, za ostale robe da ostane 17, a da porez na luksuznu robu bude povećan na 22 odsto.

Takse

Milorad Dodik izjavio je da je zbog otvorenog tržišta snabdijevanja mesa na prostoru BiH uništena kompletna domaća stočarska proizvodnja. BiH je, kazao je, za uvoz goveđeg, svinjskog i pilećeg mesa, uplatila 852 miliona KM.

– Ono što može pomoći da se poboljša stanje domaće proizvodnje mesa jeste to da se prilikom uvoza pod hitno uvede nova taksa, da se plati razlika između onoga koliko je ono subvencionisano kod nas, a koliko u drugim zemljama – poručio je Dodik.

Filter 2019