Sun. Sep 19, 2021
ћирилица /latinica

Svako treće drvo pred izumiranjem

Izvor: Srna

Svako treće drvo suočava se sa izumiranjem u divljini, navodi se u novom izvještaju i dodaje da polovini svih vrsta magnolije prijeti nestanak, prenosi Bi-Bi-Si.

Sa izumiranjem u divljini suočeno je najmanje 30 odsto svjetskih vrsta drveća, od poznatih hrastova i magnolija do tropskog drveća.

Stručnjaci kažu da je ugroženo 17.500 vrsta drveća, što je dvostruko više od ugroženih sisara, ptica, vodozemaca i gmizavaca zajedno.

Grupe za zaštitu prirode pozivaju na hitne napore s ciljem zaštite usred prijetnji poput krčenja i sječe šuma, te klimatskih promjena.

– Imamo gotovo 60.000 vrsta drveća na planeti i prvi put sada znamo kojima od ovih su potrebne akcije očuvanja, koje su im najveće prijetnje i gdje se nalaze – rekla je Malin Rivers iz humanitarne organizacije “Botanic Gardens Conservation International” u Londonu.

Za zdrav svijet potrebna je raznolikost vrsta drveća, dodala je Sara Oldfild, kopredsjednik Globalne specijalističke grupe za drveće Međunarodne unije za očuvanje prirode.

– Svaka vrsta drveća ima jedinstvenu ekološku ulogu – rekla je ona i dodala da se, s obzirom na to da je 30 odsto svjetskih vrsta drveća pred nestankom, mora hitno intenzivirati akcija očuvanja.

U izvještaju “Stanje svjetskih stabala” navodi se da se najmanje 30 odsto od 60.000 poznatih vrsta drveća suočava sa izumiranjem.

Oko 142 vrste već su nestale iz divljine, dok su 442 na samoj ivici izumiranja, a ostalo je manje od 50 pojedinačnih stabala.

Najveće prijetnje drveću na globalnom nivou su krčenje šuma za usjeve /utiče na 29 odsto vrsta/, sječa /27 odsto/, krčenje za ispašu ili uzgoj stoke /14 odsto/, krčenje za građevinske radove /13 odsto/ i požar /13 odsto/.

Svaku petu vrstu drveća ljudi koriste za hranu, gorivo, drvo i lijekove.

Klimatske promjene, ekstremne vremenske prilike i porast nivoa mora sve su veće prijetnje drveću. Međutim, autori kažu da, uz akcije očuvanja, postoji nada za budućnost.

– Izvještaj nam daje tu mapu puta da mobilišemo širu konzervatorsku zajednicu i druge ključne aktere kako bismo obezbijedili da očuvanje drveća bude na čelu agende očuvanja – rekla je Riversova.

Stručnjaci pozivaju na niz akcija, uključujući očuvanje postojećih šuma i proširenje zaštićenih područja /trenutno se najmanje 64 odsto svih vrsta drveća može naći u najmanje jednom zaštićenom području/.

Zatim, držanje ugroženih vrsta u botaničkim vrtovima ili bankama sjemena u nadi da će jednog dana biti vraćene u divljinu. Na ovaj način trenutno je podignuto oko 30 odsto svih stabala.

Takođe, značajna je i edukacija kako bi se obezbijedilo da se pošumljavanje i planovi sadnje drveća sprovode na naučnoj osnovi, sa pravim drvetom na pravom mjestu, uključujući rijetke i ugrožene vrste i povećanje sredstava za očuvanje drveća.

Naučnici procjenjuju da je milion životinja i biljnih vrsta pred izumiranjem.

U proteklih 300 godina, globalna površina šuma smanjila se za oko 40 odsto, a 29 zemalja je izgubilo više od 90 odsto šumskog pokrivača.

Istraživanja pokazuju da sedam glavnih proizvoda pokreće više od polovine krčenja šuma širom svijeta.

Posebnom riziku od izumiranja izloženo je veliko tropsko drveće poznato kao dipterokarp, koje se gubi zbog širenja plantaža palminog ulja, zatim hrast, koji je izgubljen zbog poljoprivrede i građevinskih radova u dijelovima Meksika, Čilea i Argentine.

U posebnoj opasnosti su abonovina i ružino drvo koje se intenzivno sječe na Madagaskaru radi drvne građe, kao i magnolija koja je ugrožena zbog neodrživog sakupljanja biljaka.

Drveće poput jasena izumire zbog štetočina i bolesti u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi.

Filter 2019