Sun. Sep 19, 2021
ћирилица /latinica

Završena digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja

Izvor: Srna

Završena je digitalizacija Miroslavljevog jevanđelja – najstarijeg sačuvanog srpskog ćiriličnog rukopisa iz 80-ih godina 12. vijeka, tako da će ovaj vrijedan spomenik kulture biti trajno sačuvan, rečeno je danas u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/ u Beogradu.

Proces digitalizacije obavljan je u specijalno opremljenoj prostoriji u Narodnom muzeju, čime su upravljali stručnjaci iz Audiovizuelnog arhiva i centra za digitalizaciju SANU, na čelu sa akademikom Aleksandrom Kostićem.

Kostić je rekao na konferenciji za novinare da je Miroslavljevo jevanđelje digitalizovano u pet varijanti, a svaka strana i svaka iluminacija /inicijal/ sa jednim ili dva svjetlosna tijela, što je omogućilo da se vidi svaki detalj, kao i cijela knjiga.

– Snimanje je završeno pre nekoliko dana, predstoji proveravanje kvaliteta svakog snimka i da se kao finalni proizvod Miroslavljevo jevanđelje pohrani u najvišoj mogućoj rezoluciji u Audiovizuelni arhiv – naveo je Kostić, dodajući da samo jedan snimak ima oko 700 megabajta.

Kostić je rekao da je digitalizovano 400 iluminacija i napravljeno oko 2.000 snimaka, te da će ovaj vrijedni kulturni spomenik biti pristupačan stručnjacima, jer je konačno uslikan na način koji će ga ubuduće štititi i čuvati, te nema potrebe da se koristi original.

On je dodao da je Miroslavljevo jevanđelje dio srpskog kulturnog identiteta, te da preostaje da se početkom iduće godine postavi na sajtove nadležnih institucija kako bi bilo dostupno domaćoj i stranoj publici.

Govoreći o teškoćama prilikom digitalizacije, on je naveo da je, osim razvezivanja ove knjige i to što neke iluminacije ulaze u povez, i zlato na iluminacijama bilo problem, ali da se uspjelo snimiti tako da se vidi da je to zlato, a ne “neka žuta boja”.

Kostić kaže da se vidi svaki detalj nanosa zlata.

On je dodao da će i 166. stranica Miroslavljevog jevanđelja, koju Rusija treba da vrati Srbiji, takozvani Petrogradski list, biti digitalizovana ako stigne, ali se još ne zna da li će to biti zasebno ili kao već digitalizovani dio Miroslavljevog jevanđelja.

Miroslavljevo jevanđelje je digitalizovano na osnovu Sporazuma o saradnji Ministarstva kulture i informisanja Srbije, Narodnog muzeja u Beogradu koji ga čuva, te SANU i Narodne biblioteke Srbije.

Srbija je Miroslavljevo jevanđelje 2005. godine upisala na Uneskovu Listu pamćenja svijeta.

Miroslavljevo jevanđelje je po sastavu jevanđelistar – bogoslužbena knjiga u kojoj su tekstovi raspoređeni prema čitanjima u toku crkvene godine. Zapis na posljednjem listu govori da je ovo jevanđelje poručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje.

Pisano je na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije. Ukrašeno je inicijalima sa fantastičnim motivima biljaka i životinja, te neobičnim ljudskim predstavama i upravo te minijature i kaligrafija čine ovo vrhunskim umjetničkim djelom.

Sredinom 19. vijeka Miroslavljevo jevanđelje ostalo je bez 166. lista, kada je 1845/1846. godine manastir Hilandar posjetila ruska duhovna misija na čelu sa arhiepiskopom i naučnikom Porfirijem Uspenskim koji je isjekao 166. list i odnio ga.

Sporazumom Rusije i Srbije potpisanim u oktobru 2019. godine u Beogradu tokom posjete ruskog premijera Dmitrija Medvedeva potvrđeno je vraćanje 166. lista Miroslavljevog jevanđelja iz Rusije, kojoj će zauzvrat biti vraćene slike ruskog umjetnika Nikolaja Reriha, koje se nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu.

Nedostajući list Miroslavljevog jevanđelja jedini put je izložen u Srbiji u martu 2015. godine na izložbi “Putevima Miroslavljevog jevanđelja” u Muzeju Vuka i Dositeja.

Filter 2019