Sat. Oct 16, 2021
ћирилица /latinica

Da li bojkot Srba i Hrvata vodi ka raspadu države: Dvije paralelne političke krize uvele BiH u haos

Izvor: Srpska Info

Da li će biti izbora sljedeće godine, i ako ih bude, da li će se održati po postojećem ili novom Izbornom zakonu, hoće li na njima biti srpskih i hrvatskih političara, i ako ne, da li će to biti i zvanično kraj Bosne i Hercegovine?

Pitanja su ovo o kojima se raspravlja već duži vremenski period, a ponovo su aktuelizovana ovih dana, prvo izjavom visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita kako se Izborni zakon treba mijenjati jer postojeći šteti Hrvatima, a potom i izjavom bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča „da bi neuspjeh narednih izbora u BiH usljed bojkota Srba i Hrvata značio de fakto kraj ove države“.

Analitičari se slažu da je BiH trenutno u jednoj od najvećih posljeratnih kriza, jer srpski političari zbog nametnutog „Inckovog zakona“ ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, što je faktički dovelo do paralize državnih institucija.

Bojkot izbora

S druge strane, ukoliko se ovaj problem na neki način i riješi i srpski političari ponovo počnu učestvovati u radu institucija BiH, državu čeka nova kriza.

Hrvatski političari sa sjedištem u Mostaru već najavljuju bojkot izbora ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona u BiH na način da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira u izbornim jedinicama u kojima su Hrvati većina. Na taj način bi se, tvrde oni, onemogućilo da im „člana Predsjedništva biraju Bošnjaci kao što je to bilo u slučaju Željka Komšića“.

Zahtjeve Hrvata načelno podržava i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nedavno rekao da se Izborni zakon mora mijenjati, te da su Hrvati trenutno diskriminisani. To je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi, ukoliko se političari u BiH sami ne dogovore oko izmjena Izbornog zakona, Šmit mogao da ga nametne. Bošnjački političari su već najavili da neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona na način kako to traže Hrvati, dok je lider najveće vladajuće stranke u Srpskoj – SNSD, Milorad Dodik, rekao kako nikakvo nametanje od strane visokog predstavnika ne dolazi u obzir.

Pat pozicija

Bosna i Hercegovina se tako našla u pat poziciji. Ukoliko Šmit nametne zakon, imaće bojkot Srba, a po svemu sudeći i Bošnjaka. Ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, izbore će bojkotovati Hrvati.

S druge strane, mogućnost da se političari u BiH sami dogovore oko izmjena Izbornog zakona za sada je ravna nuli, jer s jedne strane srpski političari uopšte ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, a s druge strane bošnjački političari ne pristaju na kompromis.

Ima li izlaza iz začaranog kruga i da li je upitan opstanak BiH ako nijedna strana ne popusti?

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je BiH u dugotrajnoj institucionalnoj krizi i sadašnje zaoštravanje je samo posljednja epizoda te krize.

– To zaoštravanje je posljedica dugotrajnog nerješavanja problema, pa čak i ignorisanja. Imamo različite uzroke blokade i njene različite manifestacije. S jedne strane, imamo blokadu od strane srpskih predstavnika u institucijama BiH zbog nametnutog Inckovog zakona, a s druge strane i njihovo nepriznavanje legitimiteta sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita – podsjeća Sitarski.

Selektivan pristup

Dodaje da postoji dugotrajna blokada vezana za neusvajanje izmjena Izbornog zakona koje su presudne po presudama i domaćih i međunarodnih najviših sudskih instanci.

Sitarski ističe da kako bi se riješio problem Izbornog zakona prvo mora da se riješi prvi problem, a to je da se srpski predstavnici vrate u institucije BiH, odnosno počnu učestvovati u radu.

– Da bi došlo do izmjena Izbornog zakona, on se mora usvojiti u Parlamentu BiH, što nije moguće ako predstavnici iz Srpske bojkotuju institucije BiH – navodi Sitarski.

Da li je kriza bezizlazna? Sitarski ističe da ne bi brzao s takvim konstatacijama jer su politički predstavnici iz Srpske rekli da će blokirati sve procese, osim onih koji su u interesu Republike Srpske.

On kaže da već sada postoji selektivan pristup u nekim aktivnostima na nivou BiH, pa je tako predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, ovih dana učestvovao u regionalnom skupu u Tirani, dok se srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Bonska ovlaštenja

Sitarski kaže da nije isključeno da predstavnici iz Republike Srpske zaključe da je i u njihovom interesu da dođe do izmjena Izbornog zakona, te da učestvuju u dogovorima oko izmjena, a da pri tome ne odustaju od svojih temeljnih načela i političkog pravca koji su zacrtali.

– Ne vjerujem ni da je Republika Srpska prezadovoljna sadašnjim Izbornim zakonom. Osim toga, postoje i jako dobri odnosi između vodećih srpskih i hrvatskih političara u BiH, pa je moguće da će zato učestvovati u razgovorima oko izmjena Izbornog zakona – smatra Sitarski.

Govoreći o ulozi Šmita, Sitarski ističe da on ima svoja bonska ovlaštenja ali ne insistira na njima, posebno ne s nekim entuzijazmom. Sitarski kaže da Šmit ostavlja bonska ovlaštenja kao posljednju opciju, i to isključivo za dramatičnu situaciju kao što je eventualno ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH.

Medijator

Sitarski ističe da bi Šmit trebao da bude neka vrsta medijatora, koji će skupiti sve strane i staviti ih za pregovarački sto, gdje će zajedno dogovoriti izmjenu Izbornog zakona, odnosno da se odblokira taj proces u Interresornoj radnoj grupi, pa kasnije i u Parlamentu BiH.

– Naravno, problem je i to što Šmita ne priznaje srpska strana, ali možda bi mogao da se nađe format da se to riješi kao, na primjer, kako to rade Srbija i Kosovo. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova ali zajedno učestvuju u nekakvim regionalnim i evropskim forumima sa onim famoznim rješenjem sa zvjezdicom koja referira na Rezoluciju 1244 UN, koju svi priznaju, uključujući i Srbiju – kaže Sitarski.

Navodi da bi se u skladu s tim moglo naći rješenje i po pitanju Šmita, tako što se na sastancima ne bi pominjale titule učesnika razgovora.

– Vidjećemo šta vrijeme nosi. Uglavnom, postoji nekoliko opcija koje bi mogle pomoći da se kriza riješi – ističe Sitarski.

Dodaje da trenutni zategnuti odnosi bošnjačkih i hrvatskih političara po pitanju Izbornog zakona, takođe, mogu biti riješeni kada bi se našlo srednje rješenje, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.

Vraćanje fokusa na BiH

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da BiH nije u bezizlaznoj situaciji već je u stanju permanentne krize, koja je svima postala normalan, sastavni dio političke svakodnevice.

– Činjenica je da neke snage vide priliku za stavljanje u fokus sopstvene agende za koju se lobira i za koju dugoročno vide šansu. Takođe, često vidimo da neki akteri izvana, ali i iz BiH, nastoje bombastičnim izjavama i ukazivanjem na sudnji dan, ili opasnost u kojoj se BiH nalazi, vratiti fokus međunarodne zajednice na BiH kako ne bi ostala potpuno na margini zbivanja – smatra Topićeva.

Filter 2019