Sat. Oct 16, 2021
ћирилица /latinica

Cvijanović: Srpska će se štititi ako počnu hapšenja zbog „Inckovog zakona“

Izvor: Srna

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će Srpska imati obavezu da se štiti ako bude rizika i počnu hapšenja zbog „Inckovog zakona“.

Odgovarajući na pitanje da li je nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o „zabrani negiranja genocida“ samo dio strategije pritiska Zapada, ne samo na Srpsku nego i na Srbiju i srpski faktor u cjelini, Cvijanovićeva je rekla da smatra da jeste tako.

Cvijanovićeva je istakla da je nedopustivo da bilo ko nameće odluke i zakone i da stranac donosi zakone umjesto parlamenta i lokalnih institucija.

-Drugo, smatram da se pod ogromnom prijetnjom našla sloboda govora. Vi zabranjujete, ne samo političarima, nego i mislećim ljudima, univerzitetskoj zajednici, naučnicima, istraživačima da bilo šta govore na tu temu zato što će protiv njih biti pokrenut krivični postupak, osudiće ih i poslati u zatvor. Shvatate li koliko je to antidemokratski da branite ljudima da govore o nečemu? – rekla je Cvijanovićeva za rusku Federalnu novinsku agenciju (FAN).

Treće, naglasila je ona, problem je u tome što se radi o jasno definisanim namjerama koje se ne vide samo u miješanju visokog predstavnika, nego u stalnom obračunavanju sa Republikom Srpskom.

-Ti stalni napadi su usmjereni i protiv Srbije, a na globalnom nivou pokušavaju se obračunati sa srpskim nacionalnim korpusom i oslabiti ga nezavisno od toga gdje žive Srbi – u Srbiji ili Srpskoj. To smatram apsolutno nedopustivim – navela je Cvijanovićeva.

Ako pogledate cijelu tu situaciju, dodala je, to je posljednje sredstvo kojim su nam pokazali svoj neprincipijelni odnos koji je po svojoj suštini antisrpski.

-Ali, ipak ne mogu da povjerujem da su toliko ignorisali činjenicu da je to antidemokratski i necivilizovano da jedan jedini čovjek uzurpira nadležnosti institucija i donosi zakone. Kako donošenje zakona od pojedinca, a ne parlamenta može biti dozvoljeno u demokratskom društvu? Sadašnja haotična i potpuno depresivna situacija, koja je isprovocirana spolja upravo od visokog predstavnika, praktično je neodrživa – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da će ovaj zakon doprinijeti dodatnoj segregaciji jer je očigledno da svaki od tri naroda ima svoju agendu, svoje viđenje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

-U takvoj državi moguće je reći da će to dovesti do dodatnih problema, produbiće razdor i provaliju između nas. To će dodatno iskomlikovati sve ono što ionako nije bilo jednostavno u BiH. Mislim da je to posljednja koju više nemamo namjeru da trpimo i zato je došlo vrijeme da mijenjamo stvari –  rekla je predsjednik Srpske.

Na pitanje da li je realna prijetnja da će početi talas hapšenja, ona je rekla da smatra da takva namjera zaista postoji.

-Vidjećemo, ako bude rizika, znači da ćemo imati obavezu da se štitimo – navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome koliko može da traje srpski bojkot zajedničkih institucija BiH, ona je rekla da može da traje dok problem ne bude riješen i da je obavezan da ga riješi onaj ko ga je napravio.

Cvijanovićeva je istakla da ovaj zakon može ukinuti jednostavno visoki predstavnik koji ga je i donio, ali da on izjavljuje da su to nadležnosti parlamenta.

-Eto, izvolite u parlament i raspravljajte o tom zakonu i 10 godina ako treba. Zašto je taj zakon važniji nego, recimo, zakon koji obezbjeđuje ekonomske reforme da se toliko o njemu raspravlja? Zašto je taj zakon važniji od drugih koji će, na primjer, pomoći u socijalnoj sferi i uvećati penzije i plate? Zašto je to toliko važna tema? Zašto nam visoki predstavnik ne pomogne da ojačamo ekonomiju, usavršimo socijalnu sferu? Zašto nam ne pomogne u privlačenju stranih investicija? Ispada da je to sve neprincipijelno – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je donošenje ovog zakona samo dodatno usložnilo ionako tešku situaciju u BiH u kojoj vladaju nerazumijevanje i podjele i to će dovesti do produbljivanja segregacije.

BiH može preživjeti samo decentralizovana

Željka Cvijanović izjavila je da je duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake.

Cvijanovićeva je rekla da najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji BiH.

Ona je podsjetila da su nadležnosti Srpske uskraćivane tokom mnogih godina kao rezultat direktnog miješanja međunarodne zajednice, posebno visokih predstavnika.

-Ako se uporedi originalna početna varijanta Dejtonskog sporazuma, jasno je da smo izgubili dosta nadležnosti koje su nasilno prebačene na nivo BiH, uz obrazloženje da će BiH tako postati bolja, funkcionalnija i ekonomičnija, ali dogodilo se upravo suprotno – izjavila je Cvijanovićeva za rusku Federalnu novinsku agenciju (FAN).

Ona je navela da je problematično to što na nivou BiH postoji more institucija koje nisu predviđene Ustavom, a koje troše ogromna sredstva koja, u stvari, treba da budu usmjerena ka entitetima.

-Tako da mi stradamo i finansijski. Mnoge nadležnosti su prosto prebačene, a BiH nije postala ni bolja niti efikasnija, nego samo skupa – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da u sferi pravosuđa odluke nameću institucije koje ne predviđa Dejton, kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, iako u Dejtonu piše da pravosuđe treba da djeluje u institucijama entiteta.

-Mislim da smo načinili veliku grešku, jer moguće je da do kraja nismo bili svjesni koliko je ozbiljan problem u tom periodu kada su nametani slični zakoni i smanjivane nadležnosti Srpske. Ali, od tog vremena postali smo politički zreliji – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je u zemlji u kojoj nema dijaloga krajnje složeno govoriti o povratku nadležnosti ako će se druga strana tome protiviti, ali da ne gubi vjeru u to da će se to jednom desiti i da će svi doći do razumijevanja da BiH može zajedno da funkcioniše samo ako se vrati onoj matrici koja je predviđena Dejtonom.

Cvijanovićeva je rekla da su svi narodi u BiH, putem svojih političkih predstavnika, u svoje vrijeme dali saglasnost na BiH u skladu sa prvobitnim Dejtonskim sporazumom, sa Ustavom, gdje su jasno propisane nadležnosti, dok na ovakvu BiH u kojoj se u praksi realizuje ono što je suprotno Ustavu – nikada nije data saglasnost.

-Vjerujem da ćemo jednom dobiti mogućnost da vratimo neke nadležnosti i da će svi doći do razumijevanja da se nikuda ne može stići ako se jednostavno bude gurala ”glava u pijesak” ili nasilno prisiljavalo da se „prolazi glavom kroz zid“ – rekla je predsjednik Republike Srpske.

Govoreći o pritiscima Zapada na Srpsku, počevši od pitanja integracija u NATO, antiruskih sankcija do priznavanja navodnog genocida u Srebrenici, pa do upotrebe sankcija, blokiranja računa, vojnih prijetnji Eufora i NATO-a i promovisanja zapadnih interesa preko fondova NVO i medija, ona je rekla da je sve to neki globalni obrazac koji se može vidjeti u regionu, pa tako i u BiH.

-Svi oni koji nameću narativ o „štetnom uticaju Rusije u svijetu“ promovišu ga i ovdje. Što se tiče pritisaka, postoji uvijek jedna te ista grupa zemalja koje aktivnije promovišu integraciju BiH u NATO, kao i njenu centralizaciju. Prema mom mišljenju, najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji države, a ja sam duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da će se u centralizovanoj BiH realizovati „ofanzivni“ pristup političkog Sarajeva ili političkih struktura van BiH koje nastoje da realizuju koncept u kojem će Bošnjaci ili muslimani koji su najmnogobrojniji narod, postati većina i politički.

-U tome ja vidim najveću opasnost – poručila je Cvijanovićeva.

Ne članstvu u NATO

Cvijanovićeva je istakla da Srpska podržava koncept saradnje sa NATO a ne članstvo u toj alijansi.

Kada je riječ o političkom pritisku od NATO-a, ona je navela da države koje su najaktivnije u proširenju Alijanse najviše streme da usmjere BiH u tom pravcu, ali BiH je višenacionalna i Srpska je jasno izrazila svoju poziciju po tom pitanju.

-Srpska podržava koncept saradnje, a ne članstvo u NATO-u. Mi jasno branimo svoju poziciju, što je važno, jer BiH ne može da donosi takvu odluku bez nas – navela je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o nevladinom sektoru i onima koji treba da liše Republiku Srpsku nadležnosti, ona je istakla da se dešava isto što i na globalnoj svjetskoj sceni.

-Mnoge slične organizacije se koriste za podršku određenim institucionalnim pokušajima drugih država da utiču na situaciju u određenoj zemlji, tako da ne vidim po tom pitanju ništa posebno za BiH, jer se isto dešava na globalnom nivou – rekla je Cvijanovićeva.

Međutim, ona smatra da je najvažnije za zaštitu Srpske sposobnost njenih institucija da ispunjavaju svoje obaveze, da štite sebe i imaju jasno definisanu poziciju, a pošto je to jasno i, kako je istakla, neprijateljima, oni napadaju institucije Srpske nastojeći da ograniče njihove mogućnosti, da finansijski obezvrijede Srpsku, te smanje priliv sredstava kako ne bi mogla da ispunjava svoje obaveze ili jasno promoviše svoju poziciju.

-Republika Srpska će ostati stabilna zajednica, jedina stabilna u okviru BiH. Imamo funkcionalne institucije i racionalnu ustavnu strukturu. Za Srpsku niko ne može da kaže da je neracionalna i komplikovana – navela je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je Srpska uspješno primijenila rezultate izbora, za razliku od partnera na nivou BiH i Federacije i da, bez obzira na oduzete punomoći, u nekim sferama ostaje funkcionalniji dio BiH.

-Najvažnije je da se sačuvaju snaga i mogućnosti naših institucija, zbog čega naporno radimo na tome i tako čuvamo i štitimo Republiku Srpsku i njenu mogućnost da institucionalno odgovori na svaki izazov – rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske je naglasila da se Srpska i sada nalazi pod institucionalnim pritiskom, ali ima mogućnosti da štiti sebe institucionalno, jer je Srpska snažna i stabilna.

-Bezuslovno za to su nam potrebni partneri koji nastoje realno da razumiju situaciju u BiH i uvaže Republiku Srpsku, njene institucije predviđene Dejtonom, kao i nadležnosti predviđene Ustavom – naglasila je Cvijanovićeva.

Filter 2019