Mon. Sep 20, 2021
ћирилица /latinica

Stručnjaci: Ako se nastavi ovako, nećemo opstati kao vrsta

Izvor: RTS

Požari koji ovoga ljeta bukte širom svijeta najgori su od kada su počela satelitska osmatranja, a i po količini ugljen-dioksida koji je ispušten u atmosferu. Posljedica su globalnog zagrijavanja, a prouzrokovaće još veće globalno zagrijavanje i nesagledivu štetu po živi svijet na planeti. Stručnjaci upozoravaju da je povratak prirodnim rješenjima jedini način da se uspore klimatske promjene.

Požari su ovog ljeta u atmosferu izbacili stotine megatona ugljen-dioksida. Više od polovine ugljen-dioksida potiče iz Sjeverne Amerike i Sibira. U Južnoj Americi i Africi sezona požara tek predstoji.

“Urađene su procene da će ovakvi događaji u budućnosti biti sve češći. Čim raste temperatura, povećavaju se ekstremi visokih temperatura. To su bolji uslovi za suvlje vreme. Čim je suvlje vreme, to su povoljniji uslovi za izbijanje požara”, objašnjava meteorolog dr Ana Vuković Vimić.

U Evropi je vatrena stihija progutala stotine hiljada hektara šuma, a u svijetu na milione hektara.

“Sa već uništenom ili degradiranom prirodom koju imamo, s manjkom šuma i prirodnih ekosistema koji već imamo, ovako nešto je zaista pogubno po živi svet koji naseljava staništa koja gore. Takođe je pogubno jer dolazi do povećanja temperature okeana, do gubitka kiseonika, povećanja ugljovodonične kiseline u vodi. Sve to uzrokuje pritisak na živi svet okeana”, navodi Milica Mišković iz Međunarodne unije za prirodu IUCN.

U izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene koji su Ujedinjene nacije okarakterisale kao crvenu liniju za čovječanstvo, ocjenjuje se da će globalne temperature za deceniju vjerovatno premašiti planirane ciljeve Pariskog klimatskog sporazuma. Prognoze su da će se situacija pogoršavati.

“Već nije moguće zaustaviti klimatske promene. Tu smo već zakasnili. Fokus razgovora je u velikoj meri na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i na ublažavanje klimatskih promena. To je nešto što je na globalnom nivou neophodno i bez čega se ne može, jer će se inače temperatura povećati na preko pet stepeni, a to mi kao vrsta nećemo moći da izdržimo”, naglašava Žarko Petrović iz UNDP Srbija.

A rješenja su poznata. Umjesto da se krče i pale šume, neophodno je masovno pošumljavanje, umjesto fosilnih goriva – prelazak na čiste izvore energije, smanjenje i reciklaža otpada.

Filter 2019