Sat. Sep 18, 2021
ћирилица /latinica

Svi traže med, a košnice prazne

Izvor: Glas Srpske

Iako potražnja za medom nikad nije bila veća, što mnogi pripisuju situaciji sa virusom korona, pčelari će ovu godinu pamtiti kao izuzetno lošu jer su prinosi čak i do šest puta manji nego ranijih godina, a negdje ih uopšte nije ni bilo, pa su košnice ostale potpuno prazne.

Pčelarska sezona za ovu godinu polako se privodi kraju, a pčelari će se u narednom periodu baviti pripremom društava za zimu. Prečišćavanje košnica, prihrana i liječenje protiv varoe, samo su neki od poslova koji slijede.

Predsjednik Udruženje pčelara “Kesten” iz  Bratunca Marko Živković za “Glas Srpske” ističe da uz sezonu koja je izuzetno slaba, dolaze i velike suše kojima čovjek ne može “suditi”, ali naglašava da je na lošu godinu uticaj imao i ljudski faktor, i to prskanjem jagodičastog voća.

– Prinos je bio slab, tamo gdje su bila dobra društva i gdje se uspjelo iskoristi malo bagremove paše dobijali smo 20-ak kilograma po košnici – kazao je Živković.

Iz ovog udruženja ističu da već godinama imaju problem sa prskanjem voća, što škodi pčelama i njihovom uzgoju.

– Naš kraj je poznat po proizvodnji kupine i maline, pa pojedini proizvođači prskaju i kad treba i kad ne treba,  pogotovo ove godine kada je  cijena maline naglo skočila. Upravo zbog toga mi imamo strahovite gubitke – objašnjava  Živković.

Za pčele u istočnoj Hercegovini sezona paše još nije završena, ali kako kažu pčelari, nazire joj se kraj, s obzirom na loše vremenske prilike, jer u tom kraju kiša nije pala još od polovine maja.

– Ova godina nam je veoma teška. Ako kažemo da je prosjek oko pet kilograma po pčelinjem društvu, to je više nego skromno i ne znam da li će moći da pokrije osnovne troškove pčelara prilikom sumiranja rezultata na kraju godine – kazao je predsjednik Udruženja pčelara  “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković, dodajući da se cijena meda u maloprodaji kreće i do 20 maraka.

Prema njegovim riječima, potražnja je velika, a znatno se povećala zbog virusa korona, koji se opet vraća na velika vrata.

– Med je, kao i svaka druga roba, produkt ljudskog rada namijenjen tržištu, pa tako da cijena zavisi od ponude i potražnje. Zbog potražnje, koja je velika, moguće da cijena bude i veća od 20 KM – kaže Ninković i dodaje da pčelari sve što proizvedu prodaju na kućnom pragu.

Da je prinos bio loš zbog proljeća koje je bilo kišovito, a onda su uslijedile velike suše, saglasan je i njegov sugrađanin, hercegovački pčelar Nikola Dreč.

–  Ovo je već treća godina da su prinosi veoma loši, a 2018. godinu pamtimo kao izuzetno dobru. Tada smo dobijali čak 30 kilograma meda po košnici – kazao je Dreč, dodajući da se u ovoj godini vadio samo kilogram po košnici.

Situacija sa pčelarima koji se sele je nešto malo povoljnija, ali kako kažu, sve to nije ni blizu da se pokriju troškovi.

– Godina je takva da samo mogu reći ne ponovila se nikad. Ja sam seleći pčelar, pa sam nešto uspio uhvatiti, ali sve je to slabo – kaže  predsjednik Pčelarskog udruženja “Vrijesak” iz Banjaluke Aleksandar Vrbljanac, dodajući da je od suše sve izgorjelo i da nije ni bilo livadskog meda.

Ističe da je od početka godine prešao više od hiljadu i po kilometara vozajući pčele sa mjesta na mjesto, pa mu je prinos bio malo bolji nego kod stacioniranih pčelara.

Izvoz

Pčelari iz Srpske ne izvoze med. Kako kažu, nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, a o stranima da i ne govore. Ukoliko nekada imaju višak meda, te količine idu u FBiH.

Filter 2019