Tue. Jul 27, 2021
ћирилица /latinica

Višković: Srbi kroz vijekove samo branili svoje

Izvor: Srna

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas, na obilježavanju 146 godina od početka ustanaka u Hercegovini – Nevesinjske puške, da Srbi nikada kroz vijekove nisu bili okupatori ni osvajači, već su samo branili svoje, što rade i danas.

– Naša je Republika Srpska, branićemo je dok postoji ijedan Srbin u njoj i nećemo dozvoliti da je iko ugrozi – rekao je Višković u obraćanju u selu Krekovi kod Nevesinja gdje su Srbija i Srpska zajedno obilježile ovaj istorijski događaj.

On je podsjetio da su preci prije 146 godina krenuli u borbu za slobodu, te da ta sloboda traje i danas.

– Ovdje imamo tri istorijska događaja vezana za Nevesinjsku pušku, ništa manje nije za ovaj kraj i Republiku Srpsku važna i Mitrovdanska bitka, koja je bila presudna za Srpsku. I danas traju ataci na Republiku Srpsku, jer žele da nam otmu ono što je naše vijekovima – naglasio je Višković.

Višković je napomenuo da ni 1875. godine preci nisu išli nikoga da napadnu i otmu tuđe, već su branili sebe, svoja ognjišta i porodice od okupatora i zuluma koji su došli sa drugog kontitenta.

On je napomenuo da je, nažalost, Berlinska konferencija 1882. godine, umjesto dotadašnjih neprijatelja Turaka donijela novog oličenog u Austrougarskoj monarhiji, te su Srbi iz ovih krajeva ponovo krenuli u borbu za slobodu, ali su morali da pokleknu jer su Austrgari na njih poslali ogromnu vojnu silu.

– I 1941. godine naše komšije iz NDH pripremiše nam pokolj na našim ognjištima, ali i tada naši preci zaštitiše svoje porodice i osujetiše zločine koji su bili pripremljeni za Vidovdan. Od 1875. do danas borimo se za slobodu, da opstanemo svoji na svome. Nikada kroz vijekove Srbi nisu željeli da nanose zlo nekome drugome – poručio je Višković.

Višković je zahvalio Srbiji, koja Republici Srpskoj pomaže da odbrani svoju slobodu, dostojanstvo, ekonomiju, građane.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović rekao je da je Nevesinjska puška obilježila drugu polovinu 19. vijeka.

– Kada su se u crkvi u Biogradu harmbaše dogovorile za ustanak prvi emisari poslati su na Cetinje i Beograd. Uslijedio je napad na turski karavan u Bišini i prvi sukob ovdje na brdu Gradac – rekao je Avdalović, navodeći da je Nevesnjska puška i Nevesinjski ustanak najmanje slobode donio ovom kraju, ali je donio državu i slobodu Crnoj Gori i Srbiji.

On je naveo da je srećan što ovaj događaj zajednički obilježavaju Republika Srpska i Srbija, navodeći da je poziv za zajedničko obilježavanje upućen i Crnoj Gori.

Državni sekretar u Ministarstvu rada Srbije Miodrag Kapor naglasio je da su Srbi još od 1804. godine vodili borbu protiv turske vlasti da oslobode državu i narod.

– Tako se i hercegovački narod pobunio. Na ovoj ledini kresnula je Nevesinja puška koja je bila povod za Veliku istočnu krizu. Nevesinjska puška nikada nije zatajila. Znali su naši preci da će borba biti teška i da će sloboda biti odbranjena njihovim životima, ali nisi odustali. Moramo pokazati svima da su Srbi uvek u istoriji na pravoj strani – na strani slobode i da nikada nisu ugrožavali druge – rekao je Kapor.

Kapor je naveo da se pokazalo da je sjećanje prepreka novim zločinima i preduslov za napredak.

– Danas kada u Srbiji i Republici Srpskoj vodimo zajedničke borbe protiv epidemije potrebno nam je zajedništvo, jer domovina se ne brani samo ratom, već i čašću znanjem, vaspitanjem – naglasio je Kapor.

On je poručio da se ne smije dozvoliti da sujete i političke nesuglasice dijele Srbe kada su pred njima važni zadaci.

Obilježavanju su prisustvovali i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, poslanici u Narodnoj skupštini Srpske Ilija Tamindžija, Ljubiša Krunić, Maksim Skoko i Marinko Dragišić, konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, savjetnik srpskog člana Predsjedništva Boško Tomić, izaslanik predsjednika Republike Srpske, načelnici istočno-hercegovačkih opština, te predstavnici boračkih udruženja.

U kulturno-umjetničkom programu učestvovale su etno-grupe “Sveti Dimitrije” i “Simonida”, muška gangaška grupa Kulturno-umjetničkog društva “Nevesinje” i guslar Miroslav Šiljegović.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

To je vremenom preraslo u Srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udrežnju kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. jul.

Filter 2019