Mon. Mar 1, 2021
ћирилица /latinica

Otkrivamo stare i rijetke knjige u Matičnoj biblioteci (FOTO)

Izvor: FILTER/ I.P.V

Živimo u tehnološkom dobu koje je iz temelja promijenilo način na koji informacije dolaze do nas, kao i način na koji ih primamo. Interesantno je da je utvrđeno da većinu tekstova koji se plasiraju putem interneta prosječan čitalac i ne pročita, već samo ”proskrola”. Baš zato što smo okruženi velikim brojem informacija, koje su često, poluinformacije iz neprovjerenih izvora, moć pisane riječi ima veću težinu i suštinu nego ikada. Mudrosti i znanja koje možemo naći u jednoj staroj knjizi, ili informacije o događaju koje možemo iščitati u nekom stogodišnjem časopisu, su od neprocjenjive važnosti.

Nezamjenjiva je uloga kulturnih institucija koje to znanje čuvaju, koje se trude da na jedinstven i vremenu prilagođen način prenesu i novoj čitalačkoj publici, koja je vjerovatno zahtjevnija nego ikada.

Matična biblioteka Istočno Sarajevo, kao jedna od najstarijih kulturnih institucija našeg grada, je primjer da i u novom vremenu, biblioteka itekako ima šta da ponudi. U duhu novih tehnologija i tehnološki naprednih čitalaca, Matična biblioteka u svom programu ima internet čitaonicu, ali i odjeljenje beletristke, stručne knjige, periodike, strane knjige, kao i odjeljenje za slijepa i slabovidna lica.

Kako s ponosom ističu bibliotekari, ova ustanova važi za jednu od najboljih, a vjerovatno i najbolju biblioteku na području Sarajevsko-romanijske regije.

Nama je bilo posebno interesantno da uđemo u odjeljenje stare i rijetke knjige i otkrijemo kakva se blaga pisane riječi tamo kriju.

Dočekala nas je Branislava Milošević, bibliotekar na odjeljenju stručne knjige u sklopu kojeg se nalazi i odjeljenje stare i rijetke knjige.

Naša sagovornica ističe da je teško utvditi koja djela tačno spadaju u staru ili rijetku kljigu, te da je to regulisano Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti Republike Srpske, a koji propisuje da staru knjigu sačinjavaju ”rukopisi, rukopisne i štampane knjige, periodika i druga bibliotečka građa nastala do kraja 19. vijeka”, dok su rijetke knjige ”određeni primjerci periodičnih izdanja i druga bibliotečka građa nastala u 20. vijeku, a čine je ratna, malotiražna i bibliografska izdanja, ali i građa koja ima dokumentacionu vrijednost zbog sekundarnih obilježija, kao što su pečati, posvete, marginalije i druge bilješke”.

“Matična biblioteka raspolaže fondom od 1500 ovakvih knjiga, a najstarija štampana knjiga u vlasništvu biblioteke je od autora Đure Daničića pod naslovom ”Rječnik iz književnih starina srpskih”. Knjiga je objavljena u Beogradu 1863. godine i štampana ćirilicom na staroslavenskom i srpskom jeziku”, priča Miloševićeva.

U fondu rijetkih knjiga izdvajaju se izdanja objavljena u ratnim periodima (1912-1918, 1939-1945, 1992-1995). Neke od tih knjiga su ”Hajduk Stanko” Janka M. Veselinovića, ”Geografski položaj Srbije” Jovana Cvijića, te prvo izdanje ”Travničke hronike” Ive Andrića.

Ono što naša sagovornica ističe kao posebno značajno su knjige o srpskim piscima, naučnicima i kulturnim radnicima koji su rođeni i stvarali u Sarajevu. Te knjige su, kaže, od neprocjenjive važnosti za poznavanje sarajevske prošlosti, istorije, nauke i kulture.

Kao primjer navodi knjigu ”Spomenica o pedesetogodišnjici rada Steve Kaluđerića” iz 1933. godine koja je objavljena u Sarajevu u izdanju Dobrotvorne zadruge Srpkinja, Srpske pravoslavne crkve i opštine i Prosvete.

Svoj bogati knjiški fond, odjeljenje za staru i rijetku knjigu, duguje prije svega donacijama i poklonima, jer kako Branislava sa žaljenjem konstatuje, izdvajanja iz budžeta za biblioteku, kao i kulturu uopšte, su mala.

”Stara i rijetka knjiga nabavljana je najvećim dijelom poklonom. Značajni pokloni su iz privatne biblioteke profesora Grujice Ilijaševića i Miloša Somborskog, inače prvog dekana Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Profesor doktor Tanja Mihać poklonila je knjige na njemačkom jeziku pisane goticom i objavljene prije Prvog svjetskog rata.”

Na pitanje da li postoji interesovanje za ovom vrstom građe, ona kaže da postoji, posebno među studentima i profesorima koji se bave naučno istraživačkim radom.

Ove knjige se ne smiju iznositi iz biblioteke, ali su na raspolaganju svim zainteresovanim čitaocima u odjeljenju čitaonice i pretražive su elektronskom katalogu na sajtu Matične biblioteke.

Ono čime se još Matična biblioteka može pohvaliti jeste da ima svoju knjigoveznicu u kojoj se knjige uvezuju, slažu i sređuju da bi se mogle staviti na raspolaganje čitaocima, jer je često i novijim knjigama, koje nisu dio odjeljenja za staru i rijetku knjigu, potrebna intervencija. Na tim poslovima radi spoljni saradnik, koji se osim toga bavi i restauracijom knjiga, što je proces koji zahtijeva posebne uslove, a kako u biblioteci trenutno nisu u stanju da ih obezbjede, knjige kojima je restauracija potrebna se nose u druge pristorije i tu im se udahnjuje novi život.

Za kraj, naša sagovornica ističe da ”stara i rijetka knjiga, kao pokretno dobro, od opšteg značaja, predstavlja dragocjen izvor informacija stručnjacima različitih profila u cilju očuvanja i promocije kulturne baštine”.

Filter 2019