Utvrđivanje granice između Republike Srpske i FBiH nije hir, već obaveza

Izvor: Glas Srpske

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum potpisan je u vazduhoplovnoj bazi Rajt Paterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo. BiH je u novembru te 1995. godine, nakon iscrpnih višednevnih pregovora, podijeljena na dva dijela – FBiH koja je dobila 51 odsto te Republiku Srpsku koja je postala vlasnik 49 odsto teritorije nekadašnje SR BiH. Linija koja je utvrđena u Dejtonu, ni danas, četvrt vijeka kasnije nije još ovjerena.

Međa između Srpske i FBiH opisana je u Dejtonskom sporazumu, u čijem Aneksu dva je precizirano da strane imaju obavezu da uspostave zajedničku komisiju koja treba da sastavi dogovoreni dokument koji sadrži precizan tehnički opis međuentitetske linije razgraničenja. Precizan opis, kako su potvrdili i u NATO štabu u Sarajevu, koji je nasljednik nekadašnjeg SFOR-a sa kojim su domaći stručnjaci nakon potpisivanja Dejtona počeli da se bave međuentitetskom linijom na terenu, predstavlja ispravljanje odstupanja od plus – minus 50 metara na originalnoj dejtonskoj karti koja ostaje mjerodavna i konačna u sve svrhe.

I tu se, praktično, stalo. “Markere” je odložilo odbijanje FBiH da sjedne za pregovarački sto i podeblja ono što je u Dejtonu potpisano. Nakon gotovo decenije mirovanja, ovu temu ponovo je aktuelizovala Srpska, čija je Skupština zadužila Vladu RS da nastavi ranije započete pregovore sa federalnim kolegama s ciljem definisanja granične linije, a u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Ekspresno “ne” opet je stiglo iz vrha FBiH. I dok njihovi stručnjaci i političari tvrde da FBiH nije niti će ikada učestvovati u bilo kakvim razgovorima za definisanje granične linije, tumačeći da u skladu sa Aneksom dva nema granice između dva entiteta, već međuentitetska linija koja ima isključivo administrativni značaj.

Obaveza

Sagovornici “Glasa Srpske” ističu da navodi kolega iz FBiH nisu tačni, sem u dijelu da ne žele da pričaju o ovoj temi. Jedina istina je, otkrivaju, da je markiranje međuentitetske linije, koja je utvrđena u Dejtonu, obaveza iz tog međunarodnog ugovora te da je sve drugo kršenje sporazuma, a što bi trebalo da bude sankcionisano.

U svojstvu stručnjaka u pregovorima u Dejtonu učestvovao je i Vladimir Lukić, premijer RS u ratnim godinama, a danas član Senata RS.

• Dio političara u BiH se toliko zanese da zaborave da su dužni da poštuju odluke, rasprave, razgraničenja te daju neke svoje ocjene. Čuo sam čak i da jedan političar iz FBiH kaže da će razvaliti Dejton. Pa zamislite tog junaka. On ne može da shvati da je Dejton međunarodni ugovor koji pojedinac ne može da stavi van snage. U Dejtonu smo napravili jedan međunarodni dogovor koji je u Parizu potpisan. Tamo su neke stvari veoma važne. Utvrđen je karakter rata, naziv BiH, odnosno entiteta. Utvrđena je podjela BiH. Svaki naš seljak zna šta je podjela, a prema tome trebalo bi da to znači i onaj koji hoće da vodi politiku. Mi smo Bosnu podijelili na 49 naspram 51 odsto. Podijelili smo površinu s kojom danas raspolažemo, a ne onu za koju nismo sigurni da je ta. Naime, prvo treba utvrditi spoljnu granicu BiH. Naš zadatak, i jednog i drugog entiteta je da površine koje smo dobili razgraničimo. Ima tu određene fleksibilnosti, da se ne ruše kuće, da se ne presijecaju vodotoci, odnosno da se građanima ne ugrožava život, ali struka zna šta i kako treba da radi. Mi smo i počeli i uradili dosta na utvrđivanju međuentitetske linije, ali je ostalo nezavršenog posla. Bez obzira kada ćemo utvrditi spoljnu granicu i doći do prave podjele, dužni smo dovršiti ono što smo u Dejtonu zacrtali i poslije Dejtona počeli raditi. To je u interesu svih – rekao je Lukić.

Reagujući na situaciju do koje je došlo nakon zahtjeva iz Srpske, naglasio je da je kod nas jednostavno to tako i da je mentalitet takav da kada se nešto zakuva, često se puca iz praznih topova.

• Ovo zalijetanje da se uzme poljoprivredno zemljište… Čudi me da nisu i šumsko, pa vodoprivredno, putno… A kako to misle uzeti. To je uzurpacija, odnosno da se Republici Srpskoj smanji površina koja joj je data. Često su mi prigovarali “pa profesore dobili ste pola BiH, dobili ste najljepši dio, pa Vi ste dobili zemljišta, šume, vode…” Pa zar ćemo dio koji je jednom završen, ponovo otvarati, ponovo stvarati međuljudske odnose, ali to je zapravo jedan nastavak. Želja za hegemonijom, za onim što je Turska nekada bila u BiH, mislim da bi pametni ljudi trebalo toga da se odreknu – rekao je Lukić.

BiH, kako je ponovio, je podijeljena zemlja.

• U BiH se tačno zna šta je čije i u BiH se tačno zna kako se koji entitet zove. To će se moći promijeniti kada dobiju opštu saglasnost. U BiH postoji jedan broj nedoraslih političara. Oni kad ne znaju šta bi radili, kako bi ekonomski razvijali svoju sredinu, izmišljaju pojedine parole, prijetnje da bi se ljudi zabavljali o tome, ali i da bi unosili strah među ljude. Oni koji na strahu grade svoj imidž prave strašnu grešku. I sebi i narodu. S čime će rukovoditi ako ne bude naroda? Nama su potrebni dobri međuljudski odnosi i možemo se kretati samo u okviru Dejtonskog sporazuma. Dao je dovoljno širine svima u BiH. Linija između entiteta je dogovorena. To je obaveza. Nema nigdje podjele, a da je nije trebalo označiti. I kada dijelite parcelu, to bude označeno. Pošto smo se podijelili, dužni smo liniju označiti da ljudi znaju da ne bi sa oranjem, kopanjem, gradnjom prelazili na drugu stranu. Treba nastaviti ono na čemu se stalo nakon Dejtona, ali mi smo takav svijet da se uvijek nećkamo o nečemu. Ne bi ovo, ne bi ono, ali ovo je utvrđeno, propisano, zaključeno. To treba privesti kraju. To je dužnosti i obaveza – zaključio je Lukić.

Međuentitetska linija razgraničenja je dužine 1.150 kilometara i zahvata 42 opštine Republike Srpske, a cijepa tačno 279 katastarskih opština i prolazi i kroz 520 kilometara privatnih posjeda. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je prije nekoliko godina uložila velike napore da se ovaj posao privede kraju. Sačinjen je bio čak i plan markiranja međuentitetske linije razgraničenja, utvrđene Aneksom dva Dejtonsko-pariskog mirovnog sporazuma, a Vlada Srpske je usvojila zaključak sa planom da obavijesti Savjet ministara BiH i Vladu FBiH da zajedno, u roku od 30 dana formiraju komisiju koja bi opisala liniju razgraničenja kako je predviđeno tim međunarodnim dokumentom.

Silajdžićeva intervencija

Tih godina na čelu RUGIP-a bio je Tihomir Gligorić koji se prisjetio da je nekih 60 kilometara međuentitetske linije obilježeno na terenu oko Doboja i na Dobrinji na granici Istočno Sarajevo – Sarajevo, ali da nedugo zatim se stalo iz neobjašnjivih razloga.

Za “Glas Srpske” danas kaže da se ništa nije promijenilo od tada, dodajući da je to veoma loša poruka jer je riječ o obavezi iz Dejtona na kojem počiva današnja BiH.

• Po Aneksu dva to je obaveza koju treba da urade dva entiteta. Negdje nakon rata, SFOR je zajedno sa geodetskim upravama uradio jedan dio linije, ali tada je iz političkog Sarajeva to zaustavljeno. Nikada nisu dali niti objašnjenje zbog čega se stalo. Mislim da je to bila intervencija Harisa Silajdžića. Amerikanci su, u međuvremenu, dali i opremu koja je u to doba bila najsavremenija kako bi taj posao bio završen, ali se nije radilo – rekao je Gligorić.

Republička uprava je, prisjetio se, 2011. i kasnijih godina pokušala sa kolegama iz FBiH da priča na ovu temu.

• Napravili smo “Plavu knjigu”, dali im je na uvid i rekli da je vrijeme da pustimo politiku, hajde da vidimo stvari na terenu sa pravnog i stručnog aspekta, spremni smo na korekcije. Predočili smo im to. Tada smo radili na svakih 200 metara, takozvane, lomne tačke radi lakše provjerljivosti urađenog posla. U federalnoj Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove nisu imali primjedbu na to. Bili smo tada na dobrom putu da mi, kao struka, taj posao završimo – rekao je Gligorić i podsjetio da je i u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva u BiH 2013. godine bilo nekih problema upravo zbog neutvrđene međuentitetske linije.

Ono što je tada Republička uprava uradila predočeno je i Vladi Srpske.

• Ako gledamo stvari iz stručnog ugla, posao je završen. Samo treba da i sa jedne i druge strane shvate da je potrebno izvršiti obavezu iz Dejtonskog sporazuma. Ne ulazim sada u politiku, ali Dejton nije švedski sto i da se uzima samo ono što se hoće. Republika Srpska je završila sve što je trebalo, nadležnosti su čak na nekorektan način prenošene na BiH. To mogu reći jer sam bio u dva mandata poslanik u Parlamentu BiH, a kada treba uraditi ovu liniju, političko Sarajevo to neće da uzme sa stola jer im se ne sviđa, dok međunarodna zajednica to toleriše – kategoričan je bivši čelnik RUGIP-a.

O ovom pitanju, smatra, ne treba puno polemisati u političkom smislu.

• Tada to dobije drugačiju konotaciju, jer je to jednostavno međunarodna obaveza koju treba ispoštovati prema međunarodnom ugovoru koji smo svi prihvatili – rekao je Gligorić, dodavši da uvijek postoji namjera iz FBiH da se entitetska linija povuče drugačije nego što je u Dejtonu.

Aktuelna direktorica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović potvrđuje da je jedna od posljednjih aktivnosti u vezi sa međuentitetskom linijom razgraničenja zaključak Vlade RS od 22. juna 2017. godine kojim zahtijeva od Savjeta ministara BiH da pokrene postupak s ciljem formiranja zajedničke međuentitetske komisije za opis granične linije između entiteta. Ministarstvo pravde Republike Srpske je 21. jula dostavilo Savjetu ministara BiH tu inicijativu.

• Srpska je u više navrata predlagala članove za imenovanje u zajedničku međuentitetsku komisiju za opis granične linije, dok predstavnici FBiH nikada nisu dostavili svoj prijedlog članova pa samim tim ista nikada nije ni imenovana – kazala je Predragovićeva.

Netačne izjave

Za izjave iz FBiH proteklih dana, da nema osnova u Dejtonu za utvrđivanje međuentitetske granice, kaže da nisu tačne.

• Dejtonskim sporazumom definisana je tačnost položaja granične linije između entiteta definisana u tački 1. člana 4. Aneksa 2. gdje se navodi: „Linija na mapi razmjere 1:50.000 koja će se priložiti u Dodatku, a koja linija određuje graničnu liniju između entiteta, te linija na mapi razmjere 1:50.000 koja će se priložiti u Dodatku A Aneksa 1-A a koje linije određuju zonu razdvajanja između entiteta i liniju dogovorenog prekida vatre i njenu zonu razdvajanja koje Strane prihvataju kao kontrolne i definitivne, tačne su do otprilike 50 metara.” Tačkom 2. člana 4. Aneksa dva sporazuma predviđeno je da “predstavnici Strana mogu, u koordinaciji sa i pod nadzorom IFOR-a, obilježiti gore opisane linije i zone. Konačnu riječ za postavljanje tih obilježja imaće IFOR. Te linije i zone su definisane mapama i dokumentima o kojima su se saglasile Strane, a ne fizičkom lokacijom obeležja.” – navela je Predragovićeva.

Nakon potpisivanja sporazuma bilo je neophodno pristupiti detaljnoj identifikaciji granične linije.

• Ovaj zadatak je definisan i samim sporazumom u kome je u tački 3. člana 4. Aneksa 2. navedeno: “Nakon stupanja ovog sporazuma na snagu, Strane će osnovati zajedničku komisiju koja će se sastojati od jednakog broja predstavnika svake Strane da bi pripremile usaglašeni stručni dokument koje će sadržavati precizan opis granične linije između entiteta. Svaki takav dokument pripremljen u toku perioda u kome bude razmješten IFOR će podlegati odobrenju komandanta IFOR-a” – zaključila je Predragovićeva.

Sa problemima zbog neutvrđivanja međuentitetske linije najviše se bore oni kojih se to direktno danas tiče. To su ljudi koji žive na pograničnim parcelama. Na međi koja još nije ovjerena.

Načelnik Istočnog Novog Sarajeva Ljubiša Ćosić istakao je da se obraćao nadležnima na nivou BiH zbog situacija koje imaju na terenu, odnosno da je čovjeku kuća u Federaciji, a garaža u Republici Srpskoj. Ima i obrnutih situacija da su ljudi u Srpskoj, a komunalije plaćaju FBiH.

• Imamo takvih naselja uz samu međuentitetsku liniju. Ako iko ima želju, volju i potrebu da budu riješena ta pitanja to su opštine koje graniče sa FBiH, a to je naročito izraženo na ovom našem području jer su ta rubna mjesta veoma naseljena – rekao je Ćosić koji je saglasan sa stavom Srpske da Federacija blokira dejtonsku obavezu.

Ispravna odluka

Tihomir Gligorić smatra da je treći zaključak Narodne skupštine Srpske, o potrebi obilježavanja međuentitetske linije, u potpunosti na mjestu.

• Političko Sarajevo je diglo galamu i ističu da treba da se pridržavamo Dejtona. Pa hajde da se vratimo na Dejton koji kaže da to treba da uradimo, formirajmo komisiju, u tehnološkom smislu oprema sa kojom raspolažu danas sve geodetske uprave u BiH mogu sa preciznošću od milimetar da urade posao. Ne vidim razlog da se to u stručnom smislu ne uradi i izvrši obaveza povratka iz drugog aneksa, na kojem je međunarodna zajednica insistirala – zaključio je Gligorić.

Problemi povratnika

Dragan Stanar, prvi čovjek Oštre Luke, lokalne zajednice koja graniči sa Sanskim Mostom, potvrđuje da dosta povratnika živi na liniji Srpske i FBiH koja nije jasno određena.

• Dobro bi bilo da to pitanje bude riješeno i da se tačno zna kuda linija ide. To bi ljudima znatno olakšalo život – zaključio je Stanar.