Slava junacima Mitrovdana!
Izvor: “Republika Srpska u Odbrambeno-otadžbinskom ratu”; RCIRZ
Dvije različite vojne akcije, velikog obima, koje su ugrožavale položaje odbrane Republike Srpske na prostorima mostarsko-nevesinjskog ratišta tj. planine Velež, podveleškog platoa i teritorija koje gravitiraju mjestu Vranjevići prostirući se prema Stocu, imale su za cilj osvajanje Nevesinja. Takvim razvojem situacije bi u potpunosti bila ugrožena kompaktnost teritorija na južnom dijelu odbrane Republike Srpske. Ove teritorije činile su i značajno područje rasporeda snaga HK VRS i njegove povezanosti i usmjerenosti preko područja Foče i Kalinovika sa snagama Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Veliki frontalni udar višestruko u ljudstvu i tehnici nadmoćnijih napadačkih snaga, sastavljenih od hrvatsko-muslimanskih formacija, 1992. godine, i ubacivanje oko 1.000 muslimanskih vojnika u pozadinu položaja VRS, u novembru 1994. godine, po vojnim mjerilima, veoma su različite napadačke operacije. Njima je, međutim, osim terena na kojima su se odvijale i cilja otežavanja položaja srpskog naroda i države RS u istočnoj Hercegovini, zajednički sadržilac bio i neuspješan rezultat. Poslije 1992. godine osvajači iz doline Neretve više nisu pokušali nijedan veliki frontalni udar,kao što je bila operacija kodnog naziva Bura, dok je operacija Jesen 94 proglašena od strane muslimanskih lidera, ali i analitičara jednim od najvećih neuspjeha u ratu u BiH.
Ova dešavanja na simboličkom i narativnom planu na prostorima Hercegovine postala su graničnici prema kojima su se u svakodnevnom razgovoru određivali svi drugi ratni događaji. Nije rijetkost ni danas čuti u Hercegovini odrednicu da se nešto desilo prije ili poslije Prve mitrovdanske ofanzive i sl. Mitrovdani 1992. i 1994. u Nevesinju opjevani su zajedno sa hercegovačkim ustancima u guslarskim stihovima, kao i stihovima autorske poezije, a ikona Svetog Velikomučenika Dimitrija, zaštitnika Nevesinja, postala je jedan od simbola sjećanja na odbranu istočne Hercegovine.
