Dr Eranović: Nakon ugriza životinja i uboda insekata odmah se javiti ljekaru

Izvor: Filter

„Duži boravak u prirodi ljeti razlog je javljanja pacijenata nakon ugriza i uboda životinja i insekata. U ambulantnom radu ovog proljeća i ljeta evidentan je povećan broj osoba koje je ugrizao pas, krpelj ili zmija“, govori dr Žanka Eranović, specijalista infektologije u Bolnici “Srbija”.

Ona je navela da pacijenti nekada ne znaju šta ih je ugrizlo, sjećaju se trenutnog bola, a tek kasnije uoče kožnu promjenu na istom mjestu i radi mogućih komplikacija ne treba čekati, potrebno je odmah javiti se ljekaru.

Dr Eranović kaže da su najčešći ugrizi pasa lutalica, kao i vlastitih ili drugog vlasnika i to za ruke i noge, a kod djece su česti i ugrizi glave. Na ugriznom mjestu može se razviti bakterijska infekcija koja se širi po koži, potkožnom i koštanom tkivu.

Rijetko nastupe komplikacije poput sepse, infekcije srca, upale ovojnica mozga kod osoba sa pridruženim bolestima ili oslabljenog imuniteta.

„Radi prevencije infekcije ugriznu ranu je potrebno odmah temeljito očistiti vodom i sapunom i javiti se ljekaru. Nakon hirurške obrade rane i procjene rizika za razvoj infekcije, tetanusa i bjesnila primjenju se profilaksa vakcine, serumi i antibiotici“, objasnila je dr Eranović.

Ofidizam je trovanje zmijskim otrovom, a u našim krajevima najčešće su u pitanju ugrizi poskoka i šarke. Ugriz zmije izaziva jaku bol sa pojavom dvije ugrizne ranice na koži u razmaku od šest do deset milimetara. Nakon ugriza razvija se krvni podliv i otok, a moguće su i bakterijske infekcije.

„Opšti simptomi ofidizma su blago povišena temperatura, glavobolja, povraćanje, a komplikacije koje mogu nastati uslijed ofidizma su šok sa padom krvnog pritiska, ubrzan puls, hipotermija, proljev, oštećenje jetre i bubrega, hemoragijski sindrom, poremećaj svijesti. Smrt nastupa zbog cirkulatornog kolapsa“, navela je dr Eranović.

Prva pomoć na terenu sastoji se u ispiranju ugriza dezinfekcijskim sredstvom, a u zdravstvenoj ustanovi se kod srednje teških i teških ugriza primjenjuje antiviperični serum.

„Ako je ugriz u predjelu glave, vrata ili direktno u krvni sud i sa razvijenom teškom kliničkom slikom trovanja, potrebno je dati po dvije do četiri terapijske doze seruma. Kod sumnje na ugriz i uz pojavu opisanih ranica potrebno je odmah javiti se ljekaru i ne oklijevati“, upozorila je dr Eranović.

Serumi i vakcine za potrebe bolnice se nabavljaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Prema riječima dr Eranović, ujedi inficiranog krpelja, često u području vrata, pazuha i prepona mogu prouzrokovati lajmsku boreliozu, sezonsku proljeće/ljeto i kosmopolitsku bolest. Uzročnik je bakterija „Borrelia burgdorferi”.

Lajm borelioza je multisistemska inflamatorna bolest i inkubacija traje od tri do 30 dana.

„Bolest može imati tri stadijuma, lokalizovane, diseminovane i pozne infekcije. Rana infekcija se manifestuje kao „Erythema migrans“ crveni prsten na koži praćen opštim infektivnim sindromom. Diseminovana infekcija manifestuje se kao upala srca ili ovojnica mozga, a pozna infekcija kao upala zglobova ili oka. Terapija je antibiotska, a najbolji rezultati se postižu liječenjem u ranom stadijumu lajmske bolesti. Zbog toga, ne trebate čekati ili sami pokušavati odstraniti krpelja sa kože, potrebno je odmah javiti se ljekaru“, zaključila je dr Eranović.