Thu. Feb 6, 2025
ћирилица /latinica

Dr Andrea Sladoje o podršci oboljelim od epilepsije

Izvor: Filter

Prema trenutno dostupnim  podacima u Republici Srpskoj oko 6 000 ljudi boluje od epilepsije.

Dr Andrea Sladoje, specijalista neurologije Bolnice “Srbija”, povodom Svjetskog dana podrške oboljelim od epilepsije govori o važnosti podrške. Ističe da je potrebno izbjeći stigmatizaciju i oboljelim osobama omogućiti normalno funkcionisanje, kako u radnoj sredini, tako i u slobodnim aktivnostima.

Dr Sladoje pojašnjava da je epilepsija hronično neurološko oboljenje, koje se karakteriše spontanim ponavaljanjem epileptičnih napada uslijed hiperekscitabilnosti kore mozga. Jedan epileptični napad ne označava da pacijent ima epilepsiju, jer se izolovani napad može javiti kod svake zdrave osobe pod uslovom da je jačina provokacije dovoljna.

“Dijagnoza epilepsije se može postaviti nakon dva ili više neprovociranih epileptičnih napada. Ukupan broj oboljelih osoba od epilepsije je od od pet do deset osoba na 1 000 osoba. U samoj klasifikaciji epileptičnih napada razlikujemo fokalne i generalizovane napade”, ističe dr Sladoje.

Ona kaže da se generalizovani napadi odlikuju poremećajem stanja svijesti i obostranim, najčešće simetričnim motornim simptomima i sinhronim iktalnim EEG pražnjenjima. Tu se ubrajaju apsansni napadi, generalizovani tonično klonični, atonični napadi i mioklonični napadi.

“Generalizovani tonično klonični napadi su ono što najčešće izaziva zabrinutost kod pacijenata i rodbine budući da su simptomi koji ih prate gubitak svijesti, generalizovane klonizme cijelog tijela, često ugriz jezika, poremećaj kontrole sfinktere, a nakon svega nastupa i postiktalna faza kada se pacijenti žale na produženu glavobolju, zamor i bolove u mišićima”, navela je dr Sladoje.

Fokalni napadi se dijele na jednostavne i kompleksne u zavisnosti od kvaliteta svijesti tokom napada. Jednostavni fokalni napadi mogu biti motorni, senzitivni, vegetativni i psihički. Posebna grupa su i fokalni napadi sa sekundarnom generalizacijom.

Prema njenim riječima svakom pacijentu sa sumnjom na epilepsiju neophodno je uraditi neuroimidžing da se isključe druga oboljenja, poput moždanih udara, tumora mozga, kao i kompletnu laboratorijsku dijagnostiku, EEG pregled, a u posebnim situacijama radi se i cito-biohemijski pregled likvora.

Ona je naglasila da danas postoji širok spektar lijekova za liječenje epilepsije. Lijekovi novije generacije nemaju ni hronična neželjena dejstva, a indikovani su i kod žena u reproduktivnom periodu što omogućava i bolju kontrolu napada kod žena u generativnom periodu. Izbor antiepileptika zavisi od tipa epiletičnog napada, uzrasta pacijenta, pola, komorbiditeta i na osnovu toga neurolog odlučuje koji lijek će uvesti u terapiji.

“Ukoliko se nađemo u situaciji da neko od naših ukućana, prijatelja ili poznanika doživi epileptični napad nikako nemojte pokušavati metode poput čupanja jezika, otvaranja vilice, šamaranja i dozivanja osobe tokom kontrakcije. Neophodno je pružiti prvu pomoć, pacijenta okrenuti na bok te što prije pozvati ekipu hitne medicinske pomoći”, poručila je dr Sladoje.

©citajfilter.com 2019-2024 * Osnivač i izdavač: Centar media d.o.o. * Glavni i odgovorni urednik: Mira Kostović * Kontakt: citajfilter@gmail.com