Mon. May 27, 2024
ћирилица /latinica

Podbacili prinosi pšenice, poskupjeće brašno ali i hrana

Izvor: Nezavisne novine

Nepogode koje su pogodile BiH i smanjile prinose ratarskih kultura, te s druge strane povlačenje Rusije iz crnomorskog sporazuma o izvozu žitarica, uticaće na povećanje cijena žitarica i hrane u BiH, smatraju naši sagovornici.

Oni ističu da su prinosi pšenice u BiH ove godine podbacili, a ne očekuje se mnogo bolja situacija ni sa kukuruzom.

Iako je žetva pšenice u Srpskoj završena na oko 95 odsto od oko 47.000 hektara zasijanih površina, prinosi su ispod višegodišnjeg prosjeka, rekao je Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede.

“Potrebno je još vremena da prikupimo konačne podatke o prinosu, ali znamo da je u Semberiji dosta podbacio prinos i iznosi oko 3,5 tona po hektaru. Na pojedinim parcelama gdje su primijenjene sve agrotehničke mjere bilo je prinosa i iznad pet tona”, rekao je Bursać i dodao da je u Lijevče polju malo bolji prinos.

“Naša pšenica se većinom koristi za stočnu ishranu, a jedan dio ide i u mlinsko-pekarsku industriju, a taj dio će ove godine biti manji s obzirom na to da su vremenski uslovi uticali na to da bude lošiji kvalitet zrna”, istakao je Bursać.

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, naveo je da je pšenica berzanska roba čija je cijena sklona promjeni, ali da se trenutno kreće od 0,30 do 0,32 KM po kilogramu.

“Na cijenu pšenice sigurno utiču i poremećaji na svjetskom tržištu i najava Rusije da će izaći iz sporazuma o žitu. Cijena bi mogla malo da raste, ali ništa značajno. Prošle godine je pšenica prodavana između 0,58 i 0,64 KM”, naglasio je Bursać.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH Tuzlanski kanton, za “Nezavisne” kaže da je pšenica podbacila 100 odsto, što kod njih u Sprečanskoj dolini, kao najvećem polju žitarica u Federaciji BiH, nije zapamćeno.

“Prinos pšenice je od dvije i po do četiri tone po hektaru, te je neminovno da će poskupjeti brašno. Što se tiče kukuruza, i on će ove godine podbaciti, a pored toga što je nevrijeme učinilo u prva dva mjeseca kad se sijalo, sada je suša zemlju pretvorila u kamen. Kod nas je sad cijena kukuruza oko 60 feninga po kg, ali se uskoro očekuju da će ići i do 90 feninga po kg”, rekao je Hasanović i dodao da će

građani sigurno osjetiti posljedice teške godine, jer će sve poskupjeti.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, povlačenje Rusije iz navedenog sporazuma skoro je onemogućilo izvoz žitarica crnomorskim koridorom iz Ukrajine.

“Rusija ne želi da garantuje bezbjednost pomorskog transporta jer tvrdi da je zbog indirektnih efekata sankcija koje su im zapadne zemlje nametnule onemogućen izvoz žitarica i đubriva iz Rusije, iako su navedeni proizvodi izuzeti od sankcija. Pad ponude žitarica i đubriva na svjetskom tržištu će dovesti do rasta cijena navedenih proizvoda te porasta troškova hrane, ukoliko se ne pronađu alternativni načini za izvoz. Treba napomenuti da je pad cijena žitarica od početka 2023. godine olakšao zemljama borbu protiv inflacije, međutim, nakon najave Rusije da će se povući iz sporazuma, cijene žitarica su već počele da rastu”, istakao je Gligorić.

Ističe da rast cijena hrane najviše pogađa siromašnije zemlje, koje imaju visok udio cijene hrane u indeksu potrošačkih cijena, te dodaje da je u razvijenim zemljama udio ispod 20 odsto, a u nerazvijenim dostiže u prosjeku 40 odsto.

“Rast cijena žitarica će povećati njihovu cijenu i u BiH, bez obzira na to s kog tržišta se primarno snabdijevamo, jer se radi o razmjenjivim proizvodima. Otežan izvoz đubriva će povećati cijenu koštanja domaćih žitarica. Dodatno, vremenske nepogode koje su zadesile region i uništile usjeve biće dotatni faktor koji će uticati u pravcu rasta cijena žitarica i hrane uopšte”, dodaje on.

Inače, i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi povlačenje Rusije iz crnomorskog sporazuma o izvozu žitarica moglo dovesti do porasta svjetskih cijena žitarica za 10 do 15 odsto.

Podsjećamo, i u prijedorskoj regiji je nakon završene žetva strnih žita prinos nezadovoljavajući, te je uveliko ispod prosjeka, a dok je prosječan prinos pšenice tri tone po hektaru, ima parcela gdje proizvođači nisu imali ni tonu po hektaru.

©citajfilter.com 2019-2023 * Osnivač i izdavač: Centar media d.o.o. * Glavni i odgovorni urednik: Mira Kostović * Kontakt: citajfilter@gmail.com