Srećan Badnji dan!

Danas je Badnji dan, dan strogog posta, ali i dan porodične radosti. Danas se sječe Badnjak, unosi u kuću, a večeras, uz trpezu, okuplja se porodica.

Vjerovanja

Jake emocije treba da budu samo one pozitivne, pa je veoma važno da se na Badnji dan pomirite sa nekim sa kime ste u svađi ili da oprostiti nekome ko se o vas ogriješio.

Sve dugove ili pozajmljene stvari treba vratiti na Badnji dan, dok za Božić ne valja davati stvari na zajam jer postoji vjerovanje da će se tokom cijele godine stvari samo iznositi iz kuće.

Stari pravoslavci su insistirali da se za Badnju večeru priprema neparan broj jela. Nekada sujeverje, danas je postao običaj prisutan u većini srpskh porodica.

Tokom Badnjeg dana i Božića, valja kupiti nešto novo, a mnogi vjeruju da to treba da bude upravo neki predmet za kuću koji je poželjno napuniti sitnim metalnim novcem. Vjeruje se da ćete na taj način svojoj porodici obezbijediti finansijsko izobilje.

U nekim krajevima se vjeruje da božićnu svijeću ne valja gasiti duvanjem, već je treba umiriti hljebom natopljenim vinom.

Od Božića do Svetog Stefana (9. januar) ne valja čistiti kuću, a mnogi vjeruju i da gosti za vrijeme božićnih praznika ne treba da lupaju po vratima, da se ukućani ne bi svađali u toku naredne godine.

Badnjak

Na Bad­nje ve­če lo­ži se bad­njak. Ovo mla­do dr­vo, obič­no hra­sto­vo, sim­boli­še Hri­sta i nje­gov ula­zak u svijet.

Lo­že­nje bad­nja­ka pred­sta­vlja to­pli­nu Hri­sto­ve lju­ba­vi. Za­tim, bad­njak je pod­sje­ća­nje na dr­vo ko­je su pa­stiri do­nijeli u pe­ći­nu i ko­je je pra­ved­ni Jo­sif za­lo­žio ka­ko bi se tek ro­đe­ni Bo­go­mla­de­nac za­grijao u hlad­noj pe­ći­ni.

Badnjak je simbol novog života i nade. Ima još jed­no tu­ma­če­nje: bad­njak je na­go­vještaj Hri­sto­vog stra­da­nja i Nje­go­vog Kr­sta.

Slama

Sla­ma ko­ja se uno­si u ku­ću pod­sje­ća­nje je na onu sla­mu iz ja­sa­la na ko­ju je Pre­sve­ta Bo­go­ro­di­ca po­lo­ži­la tek ro­đe­nog Go­spo­da.

Tamjan

Ta­mjan ko­jim se ka­di ku­ća, kao i da­ro­vi ko­ji se sta­vlja­ju u sla­mu, pod­sje­ća­nje su na da­ro­ve ko­je su do­nijeli mu­dra­ci sa Is­to­ka i nji­ma da­ro­va­li No­vo­ro­đe­nog Hri­sta.

Trpeza

Na sto se postavlja božićna svijeća, u nekim krajevima i sito ili tepsija, jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orasi. Sve to predstavlja želju za dostojnim prihodom i dobrim životom u kući.

Pred ovakvom badnjačkom večerom, domaćin se prekrsti, pripali svijeću, okadi trpezu, pročita molitvu Gospodnju, razlomi kolač i svu čeljad ponudi večerom, pri čemu se uz čaše vina dižu zdravice.

Pogača simboliše samog Isusa Hrista („Ja sam hljeb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hljeba živjeće va vijek; i hljeb koji ću ja dati za život svijeta“ – Jovan 6,51).

Riba simboliše takođe Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista.

So simbolizuje božansku silu, koja čuva djelo božije, kao što so čuva hljeb i ribu od plijesni i truleži.

Vino je simbol Isusove krvi kojom je na Golgoti dao otkup Bogu za grijehe ljudske, dok med simbolizuje slast vječnog života.