Sun. Apr 18, 2021
ћирилица /latinica

Sve manje šanse da Stepinca kanonizuju u sveca

Izvor: Politika

Kako vrijeme protiče, sve su manje šanse da se nadbiskup Alojzije Stepinac kanonizuje, kaže diplomata i orijentalista, profesor Darko Tanasković, koji je bio član Mješovite pravoslavno-katoličke komisije, koja je godinu dana razmatrala ulogu Stepinca u Drugom svjetskom ratu.

”Papa Franja nema nameru da u okviru svoga pontifikata izvrši kanonizaciju Alojzija Stepinca, zbog toga što se sa prolaženjem vremena umnožavaju razlozi zbog kojih je on i posumnjao da je treba izvršiti”, rekao je Tanasković.

Tanasković, bivši ambasador u Vatikanu, rekao je za Sputnjik da papa Franja smatra da je hrišćanstvo pod takvim izazovima da biskupi i episkopi ne smiju da donose odluke koje dijele hrišćane, prenosi Tanjug.

Kao jedan od veoma značajnih aspekata rada Mješovite pravoslavno-katoličke komisije, on vidi privlačenje velike pažnje domaće i strane javnosti na ovaj slučaj što je, kako kaže, pomoglo da se vidi da je stvar krajnje sporna i problematična ”tako da postaje sve teža za onoga ko bi želio da ga kanonizuje, da se to zaista i učini”.

Tanasković je dodao da dva pisma iz obimne prepiske koju je Stepinac, tokom 1941. godine imao sa Vatikanom i papom Pijem Dvanaestim, nisu ništa novo za komisiju.

Ocijenio je da je, na osnovu ukupnog materijala i uvida u komunikaciju kardinala Alojzija Stepinca i Svete stolice, sasvim jasno da je on bio problematična istorijska licnost i da ni u kom slučaju i ni po kakvim kriterijumima ne bi mogao da bude svetitelj.

”Nama je bilo važno da se to dokaže, a u kojoj mjeri je on ratni zločinac, u kojoj mjeri je neposredno učestvovao u nečemu, šta je sve znao i šta je mogao da spriječi – još se istražuje”, rekao je Tanasković.

Kako je naveo, pouzdano je da je nadbiskup Alojzije Stepinac u punoj mjeri podržavao ustaške vlasti, da je morao biti svjestan zločina koje su na teritoriji Hrvatske u to vrijeme činjeni prema Srbima, Romima i Jevrejima, da je ponekad činio neke gestove da pomogne na individualnom planu, da je ponekad čak i upozoravao na neke stvari, ali da nikada nije doveo u pitanje samu ideju da se taj prostor očisti od Srba kroz katoličenje.

”Dakle, on je dovoljno problematičan da prema našem shvatanju ne može biti svetitelj, ali će na kraju ipak odlučiti Vatikan”, naveo je Tanasković.

Istakao je i da je patrijarh Irinej u prepisci sa papom Franjom insistirao na tome da vjernici SPC, Srbi u cjelini, a i većina pravoslavaca u svijetu, ne bi mogli da prihvate da nadbiskup Stepinac sa svojom ulogom u istoriji bude svetitelj u hrišćanstvu.

Papa Franja je, kaže on, to dobro razumio i insistirao je na tome da ne smiju da se donose odluke koje će još više da podijele hrišćane.

Završni sastanak članovi Komisije su, dodaje Tanasković, imali sa papinim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i to je indikativno, jer je članove prije početka primio papa Franja, a na kraju nije.

To vidi kao signal da Vatikan računa da će se o tome razgovarati. ”Na tom poslednjem susretu blaženopočivši mitropolit Amfilohije je odigrao veoma značajnu ulogu u zaključnom dijelu, jednom izuzetnom diplomatskom formulacijom, a kardinal Parolin je izrazio želju da se o tome nastavi dijalog u nekoj formi. Drugim riječima, ne vjerujem da će ova komisija i dalje raspravljati o ličnosti i djelu nadbiskupa Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, ali postoji želja i vjerujem da je obostrana, da se nastavi dijalog o toj teškoj temi, jer je i započet u jednoj korektnoj atmosferi”, rekao je Tanasković.

Kaže da nije siguran da će nastavak dijaloga donijeti nešto u opipljivom smislu, ali da ima utisak da je Vatikan izrazio opredjeljenje da se kanonizacija odloži.

Tanasković očekuje da se neki vid dijaloga nastavi i poslije otvaranja dijela Vatikanskog arhiva koji se odnosi na pontifikat pape Pija Dvanaestog.

Filter 2019