PETAR KOVAČEVIĆ: CIK svoje obaveze prebacio na građane
Izvor: Glas Srpske
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH na osnovu prigovora i prijava građana tokom 2018. i 2019. godine izdavala je rješenja kojima smo zabranjivali Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH i nekim opštinskim izbornim komisijama da objavljuju lične podatke građana na način na koji su to uradili i sada sa podacima više od 100.000 građana, kaže direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petar Kovačević.
On dodaje da su ta rješenja odavno postala pravosnažna, ali da niko nije tužio Agenciju, kao što sada najavljuju iz CIK-a.
– Zašto nisu tada doveli u pitanje zakonitost naših rješenja – pita Kovačević u intervjuu za “Glas Srpske”.
Na osnovu čega ste donijeli ta rješenja, kao i ovo posljednje od 8. oktobra kojim ste ponovo naložili CIK-u da sa svog sajta skine spisak sa imenima birača registrovanih za glasanje iz inostranstva?
KOVAČEVIĆ: Na osnovu prijava i upita građana zašto su njihovi lični podaci dostupni na taj način. Mi smo u skraćenom postupku, svjesni svega, pa i legitimnog interesa da se obezbijedi fer i demokratski izborni proces, donijeli ta rješenje. Međutim, pitanje je zbog čega je CIK ogroman broj ljudi prvo uveo na spisak, a onda se hvalio da su skinuli njih toliko i toliko. Prema onome što tvrde ispada da “čega se pametan stidi, time se CIK ponosi”. Oni su ponovo suprotno našim ranijim rješenjima formirali spisak na kojem je oko 130.000 ljudi i na građane prebacili teret odgovornosti i da se građani bave onim što je posao CIK-a, a to je da obezbijedi zakonitost izbornog procesa.
Ali javnost negoduje zato što smatra da objavljivanje samo imena, prezimena i godišta nije kršenje zakona o zaštiti ličnih podataka?
KOVAČEVIĆ: Godina rođenja je lični podatak čije objavljivanje nekome smeta, jer ima ljudi koji kriju godine kao zmija noge. Dalje, oni su učinili dostupnim lokacije tih ljudi na dan izbora i doveli u pitanje interese tih ljudi neke druge prirode.
Kakve “interese neke druge prirode”, šta to znači?
KOVAČEVIĆ: Pa ako objavite da će neka porodica na dan izbora biti u, recimo, Srbiji, a ne u svom stanu u BiH, onda je to poruka zlonamjernima da je stan prazan.
Kako je onda CIK trebalo da riješi problem sa lažnim prijavama za glasanje iz inostranstva?
KOVAČEVIĆ: Mogli su uraditi isto kao i za provjeru biračkog mjesta. Dakle, da građani na sajtu CIK-a ukucaju svoj matični broj i provjere na kojem biračkom mjestu glasaju i tako utvrde da li ih je neko mimo njihovog znanja prijavio za glasanje u odsustvu. U suštini, CIK je na ovaj način na građane prebacio svoj posao.
Kopije ličnih dokumenata se traže od građana prilikom dizanja kredita ili kupovine robe na rate, a u hotelima se veoma često ostavljaju lični dokumenti. Da li je to kršenje zakona?
KOVAČEVIĆ: Agencija je 2011. inicirala izmjene Zakona o matičnom broju i Zakona o ličnoj karti. Tim izmjenama je precizirano da se ne može tražiti kopija lične karte, ako to nije predviđeno posebnom zakonom, da li zakonom o sprečavanju sukoba interesa ili nekim drugim. Mi smo išli i prema građanima da podižemo svijest da ne daju tek tako lične podatke i da kada im neko traži pitaju šta je pravni osnov.
