Tue. Sep 29, 2020
ћирилица /latinica

Sjećanjem na Ćopića čuvamo sami sebe

Izvor: Glas Srpske

Kakva god neizvjesna i tjeskobna vremena bila, ova godina je jedna od onih u kojima se na različite načine, preko godišnjica i sjećanja na prošle dane, vraćamo u doba kada su živjeli naši velikani pisane riječi.

U ovoj godini obilježavamo 45 godina od smrti Ive Andrića, 90 godina od rođenja Borislava Pekića, 85 godina od rođenja Danila Kiša, 110 od rođenja Meše Selimovića, 110 godina od rođenja Skendera Kulenovića i 105 godina od rođenja Branka Ćopića.

Svako vrijeme pomalo zaboravi književnike, a njihova djela nekad ostanu, naizgled, pomalo skrajnuta, najviše za njihovog života, ali dok je onih koji će Ćopićeve riječi čitati ponovo, da ih ponavljaju, bilježe i govore, dotle on neće pasti u zaborav, kako mi sami padamo u zaborav.

“A ipak, rodiše se u ta neobična vremena izuzetni i prekrasni ljudi, prosto nikoše preko noći kao trava u proljeće. Dogalamiše iz nekakve seoske putine, izmiliše iz bogzna kakvih kućeraka i rijetkih gajeva, dođoše u neuglednu ruhu, sve stare kape, okrpljene čakšire i štokakve cokuletine, a bilo ih je i bosih. Ko ih posla, ko ih sazva, kako se odbraniše?”

Pisao je ovo u “Osmoj ofanzivi” veliki Branko Ćopić uz kojeg su, počevši od djela “Orlovi rano lete”, “Magareće godine”, “Bitka u zlatnoj dolini”, do djela “Prolom”, “Ne tuguj bronzana stražo”, “Slavno vojevanje” i drugih, svi koji su čitali njegove riječi proživljavali djetinjstva, radosti i tuge, živjeli s njegovim junacima, njihovim teškim sudbinama, osjećali njegovu mučninu i borbu sa svijetom.

U ovim vremenima treba još više da se privučemo njegovim riječima, izmilimo iz svojih oklopa i stopimo se sa njihovom snagom. Čitanjem njegove istine, više od svega, možemo da sačuvamo sjećanje na njega i na druge, a da se u isto vrijeme prisjetimo samih sebe.

Ne bi li na jedan način uticalo na više ljudi u ovom vremenu da se vrate pojedinim piscima, Ministarstvo prosvjete i kulture ovogodišnjom, četvrtom po redu kampanjom “Čitajmo zajedno” posvetilo je pažnju Ćopiću, Kočiću, Andriću, Selimoviću, ali i Desanki Maksimović i Jovanu Dučiću.

Cilj kampanje je da promoviše čitanje popularišući književnost i njene tvorce, a u odnosu na prethodne godine ministarstvo je ove godine uvelo i nešto drugačiji pristup.

-Kampanju je multimedijalno osnažilo što donosi novinu u smislu korištenja novog medija – videa, čijim plasiranjem ćemo se prisjetiti naših važnih pisaca, njihovih kapitalnih djela, podsjetiti i ukazati na ljepotu i važnost čitanja uopšte. Ovoga puta, dakle, samo u sprezi sa snažnom autorskom vizuelnom percepcijom i savremenim načinima komuniciranja želimo poruku prenijeti do najšire publike – navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Šest video-materijala, koje je režirao Marko Šipka, namjenski treba da, svaki na svoj način, dotakne rad ovih autora i da privuče pažnju i zainteresuje čitaoce ovog doba.

Jedan doprinos očuvanju sjećanja na samog Branka Ćopića jeste i obnova kuće u kojoj je rođen, odnosno predstavljanje replike rodne kuće Branka Ćopića u Hašanima.

-Završetkom replike rodne kuće Ćopića mi smo zaokružili prvu kulturnu rutu koja će povezivati Hašane, Kozaru i Stričiće i na taj način ćemo povezati Ćopića, Kočića i Kulenovića i ponuditi još jedan ne samo kulturni već i turistički sadržaj za sve one koji dolaze u Republiku Srpsku – rekla je ranije ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić i dodala da Srpska vodi računa da od zaborava sačuva važne ljude, te da nakon radova u Hašanima, u opštini Krupa na Uni, slijedi nastavak izgradnje sadržaja iz projekta “Bašta sljezove boje”. “Bašta sljezove boje” je projekat revitalizacije Ćopićevog rodnog mjesta i izgradnje Spomen-područja “Bašta sljezove boje”.

Replika kuće u Hašanima otvorena je krajem jula, a projekat obnove dio je strateških pravaca kulturnog razvoja.

-Aktivno uključivanje javnosti u proces očuvanja baštine ima veliku ulogu u podizanju svijesti građana o značaju kulturnog nasljeđa, a kroz odgovarajuće obrazovanje i informisanje o kulturnoj baštini i njenom značaju za afirmaciju kulturnog identiteta. Kulturno nasljeđe smo dužni sačuvati, zaštititi i ostaviti budućim generacijama, kao što su nama ostavili naši preci – stoji u dokumentu Strategija razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022.

U nastavku realizacije projekta planirano je da se pored kuće Branka Ćopića izgradi i učionica na otvorenom, te obezbijede mokri čvorovi i česma. Takođe, planirano je da se u toku 2020. godine obezbijedi infrastruktura i pokrivenost internet signalom – dodaju iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Inicijativa je pokrenuta mnogo ranije, nakon razgovora sa Dobricom Ćosićem koji je smatrao da je neoprostiv način odnošenja prema Ćopiću i da je važno pokretanje projekta koji bi bio realizovan pod Grmečom, u Ćopićevim rodnim Hašanima.

-Imajući u vidu da se radi o piscu koji zauzima posebno mjesto u vaspitno-obrazovnom procesu, koji je dio nastavnog plana i programa, ali prevashodno koji je dio djetinjstva i odrastanja svakog djeteta u Republici, smatramo da je obnova kuće Branka Ćopića i revitalizacija ove opštine u interesu čitave društvene zajednice – dodaju.

Projektom će biti obuhvaćeno i kreiranje veb stranice, digitalizovanje Ćopićevog stvaralaštva u digitalnom formatu, te promocija Ćopićevog stvaralaštva na različite načine. Akcenat je na kreativnim idejama i programima kojima bi se mladima i djeci na interesantan način mogla prikazati Ćopićeva djela.

-Obilazak djeda Trišinog mlina i Ćopićeve kuće svakako bi trebalo da bude dio nastavnog plana i programa namijenjenog našim školarcima, da se u tom ambijentu održi književni čas, čas lektire ili da se organizuje škola kreativnog pisanja – smatraju iz Ministarstva prosvjete i kulture RS te dodaju da je i jedna od ideja da ustanove nagradu “Branko Ćopić”.

Filter 2019