Mon. Sep 28, 2020
ћирилица /latinica

Naučnici tvrde da gubitak antitijela nije toliko dramatičan koliko se čini: “Organizam se štiti na različite načine…”

Izvor: Nedeljnik

Koronavirus kod većine ljudi isprovocira snažnu reakciju imunološkog sistema, tako da se stvori velika količina antitijela. Ipak, posljednje studije, o kojima se pričalo u nedeljama za nama, govore o tome da s vremenom količina antitijela u organizmu opada. To je zabrinulo ljude širom svijeta koji su se zapitali da li će vakcina moći da ima željeni efekat.

Mnogi naučnici smatraju da je ta zabrinutost pretjerana i ne potpuno utemeljena, piše Scientific American.

Studija objavljena u časopisu Nature 18. juna, a koja je rađena na maloj grupi pacijenata, pokazala je da količina antitijela opada, a da kod 40 odsto asimptomatskih slučajeva antitijela nisu ni detektovana.

Nekoliko stručnjaka je za Scientific American istaklo da ti padovi nisu toliko zastrašujući kako se inicijalno činilo i da su neki padovi u broju antitijela normalni i očekivani jer su su antitijela smo jedan dio priče o imunitetu.

Scientific American napominje da će samo longitudinalna istraživanja na ljudima koji su se zarazili koronavirusom SARS-KOV-2 pokazati daju li antitijela dugotrajnu zaštitu.

Kod čovjeka razlikujemo dvije vrste imuniteta – prirođen i stečeni.

Prirođen imunintet na isti način reaguje prema svakom štetnom agensu. Stečeni imunitet razvija se u kontaktu s uzročnicima bolesti i potrebno je određeno vrijeme da se razvije. U sklopu stečenog imuniteta djeluju antitijela, T i B limfociti.

Oni prepoznaju, a zatim se i bore protiv štetnog agensa, a mogu i stvoriti određenu vrstu pamćenja, na osnovu kog organizam prilikom novog kontakta sa njim lakše uspjeva da ga savlada.

Neka antitijela, poznata kao neutralizirajuća antitijela, mogu se vezati za određeni dio patogena i deaktivirati ga.

Stručnjaci smatraju da prisustvo tih antitijela kod onih koji su imali i preboljeli Kovid-19 može značiti da su imuni na bolest.

“Nakon što se osoba odupre infekciji, očekuje se da će joj se antitijela vratiti na osnovni nivo. Ako bi se ta osoba ponovno zarazila, B limfociti bi mogli narediti proizvodnju većeg broja antitijela. A možda bi i osnovni nivo mogao biti dovoljan za borbu protiv infekcije. Ono što, međutim, ne želimo vidjeti je da antitijela nakon dve nedjelje padnu na nulu”, tvrde stručnjaci.

Naučnici su se fokusirali na antitijela jer ih je relativno lako izmeriti preko testova krvi. Ipak, neki naučnici su uočili da bi i T limfociti mogli snažno odgovoriti na infekciju, a jedan od stručnjaka iz ove oblasti kaže da bi neki na korona virus mogli odgovoriti prirođenim imunitetom, odnosno bez da ga imunološki sistem zapamti.

Dok to ne bude potvrđeno i naučno dokazano, zabrinutim ljudima širom svijeta ostaje da veruju u rezultate ispitivanja na životinjama – majmuni koji su zaraženi, stekli su antitijela i nisu se ponovo zarazili u kontaktu sa virusom.

Filter 2019