Žena koja je izmislila vegetu: Ko je Sarajka koja je napravila začin koji obožavamo?

Nevjerovatna priča o Zlati Bartl, ženi koja je izmislila “Vegetu”, postala je popularna na društvenim mrežama.

Zlata je rođena u februaru 1920. u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, gdje je i završila građansku školu i gimnaziju.

Igrom slučaja, 1955. našla se u Zagrebu, a veliki snijeg zavijao je sve puteve u Jugoslaviji. Zbog zavijanih puteva, dugo nije mogla da se vrati u rodno Sarajevo.

Provodeći vrijeme u zavijanom Zagrebu, Zlata je pokušala da nađe posao. Prijavila se na oglas za hemijskog tehničara u Podravki i bila je primljena.

Vremenom je napredovala, i već sljedeće godine otišla je u Koprivnicu i započela istraživački rad u Podravkinom centru. Godine 1959. smislila je i napravila začin koji do tada u svijetu nije postojao. Nazvali su ga Vegeta 40, a kasnije je ime promijenjeno u samo Vegeta.

U to vrijeme, živjela je u skromnoj fabrici u Koprivnici zajedno s kolegama, dijelivši s njima jedan obrok dnevno. Ulice su bile blatnjave i grad je bio nerazvijen. Sve je bilo teška improvizacija – ivice kesica za ambalažu su lijepili peglama koje su pozajmljivali od žena iz okolnih kuća.

Vegeta je preko noći postala nevjerovatno popularna u cijeloj Jugoslaviji, a zatim je počela da se širi i u okolnim zemljama. Danas se Vegeta prodaje u preko 40 zemalja svijeta na svim kontinentima.

Zahvaljujući Zlati i njenom izumu, Podravka je s ovim svojim najprodavanijim proizvodom postala globalna kompanija, a siromašan gradić Koprivnica je procvjetao. Preko 50 kompanija širom svijeta je pokušalo da iskopira ovaj začin svojom verzijom zamjene.

Zlata je u ranoj mladosti imala ljubav koju nikada nije preboljela, i kasnije se nikada više nije udavala. Umjesto toga, posvetila se naučnom radu.

-Čitavog života sam sanjala da stvorim nešto što će biti korisno. Voljela sam puno da učim, čitam i proučavam neke stvari koje nisu bile u mom fahu, pa i po cijenu neprospavane noći – govorila je Zlata.

Zlata Bart dobila je razna odlikovanja i priznanja: trg u Koprivnici, park u Zagrebu, spomen-sobu u Podravki, proglašena je počasnom građankom Koprivnice (tek 2006. uz Alojza Mocka i Žarka Dolinara), dobila je nagradu Večernjeg lista za životno djelo i mnoge druge nagrade.

Umrla je 2008. godine u 88. godini života.

Danas postoji fondacija Zlata Bartl koja svake godine daje istoimene stipendije najtalentovanijim studentima za podršku naučno-istraživačkih radova.