Sun. Jul 12, 2020
ћирилица /latinica

Nose havajske košulje i pojavljuju se na američkim protestima naoružani do zuba

Izvor: advance.hr

Otkako su krenuli protesti u SAD, spominju se razne ljevičarske organizacije, ali i jedna desničarska. U pitanju je Bugalu pokret (engl. Boogaloo movement). Ko su oni? Koga predstavljaju? Koliko su relevantni? Koja je njihova uloga u američkim nemirima?

Izvori navode kako je riječ o pripadnicima krajnje desnice. Koliko je riječ o stvarnoj organizaciji, a koliko o neformalno povezanim pojedincima i manjim skupinama, to je upitno (baš kao i u slučaju ANTIFA koju Trump želi proglasiti “terorističkom organizacijom” iako je riječ o grupi bez konkretne strukture). Pripadnici Bugalu pokreta generalno se identifikuju kao libertarijanska “građanska milicija“, a neki od njih navode kako se aktivno pripremaju za “Drugi američki građanski rat” – taj navodno nadolazeći rat nazivaju “boogaloo“.

Riječ ne dolazi od rok plesa istog naziva iz 60-ih. Nekako, u bespućima Interneta, šala na naziv filma iz 1984. “Breakin’ 2: Electric Boogaloo” pokrenula je korištenje riječi ” boogaloo” kao slenga i kripto-označavanja nekih drugih stvari, a kroz neko vrijeme na desničarskim onlajn grupama ” boogaloo” se počeo koristiti za idući građanski rat u SAD-u. Termin se intenzivnije koristi od prošle godine, a cilj je korištenjem istog zaobići sve strožu cenzuru na društvenim mrežama (samim time ne bi iznenadilo da umjesto termina ” boogaloo” počnu koristiti nešto drugo).

Osobe koje se identifikuju sa ovim pokretom često se nazivaju i “Boogaloo boys” (često se koristi i pisana varijacija “bois“). Postoji tendencija, kao i u slučaju ANTIFA-e, da se isti otpišu kao marginalci i frustrirani “gejmeri“, ali obzirom na napetosti koje vladaju u Americi, ovo nije trenutak za to.

Bugalovci su gotovo ekskluzivno pobornici nošenja i posjedovanja oružja. Većinom su militantno nastrojeni protiv države. Osim toga ideološki variraju od grupe do grupe. Unutar ovog “kišobran termina” možemo pronaći sve i svašta – od osoba koje se otvoreno izjašnjavaju kao neo-nacisti i pozivaju na stvaranje “bjelačke države”, pa do osoba koje se protive rasizmu, ali dijele animozitet prema državi.

Kada je riječ o društvenim mrežama većinom se okupljaju na Fejsbuku. “Uživo” su se počeli pojavljivati ovog proljeća, prvo za vrijeme protesta protiv restriktivnih mjera oko korona virusa, a kasnije i za vrijeme demonstracija. Imaju poprilično specifičan izgled – često nose havajske košulje, vojnu maskirnu odjeću, a najlakše će ih se prepoznati po tome što na ulice izlaze naoružani do zuba. U Evropi bi ovakve scene izazvale popriličan šok, ali govorimo o SAD-u, zemlji gdje je borba za pravo nošenja oružja (i pokazivanje istog u javnosti) jedna od ključnih (i krajnje polarizirajućih) političkih tema.

Uprkos rasističkom imidžu koji preovladava kod ove grupe, pojavili su se za vrijeme demonstracija zbog ubistva crnca. Fundament ideologije koja ih povezuje je ipak libertarijanizam, a to je u suštini anti-državna ideologija, stav da se država mora maknuti iz privatnog života i posla pojedinca. Za američke umjerenije i radikalnije libertarijance to je ideja koja se (navodno) naslanja na neke temeljne tekovine američkog osnivanja. To je faktički- kapitalizam na steroidima, sistem u kojem nema države koja bi kontrolisala biznis. Sve bi bilo privatizovano i to bi dovelo do neke “slobodnotržišne utopije“.

Kao takvi libertarijanci će često odbaciti cijeli politički kompas, ali i pitanja kao što je rasizam. Za mnoge od njih postoji samo jedna borba: borba protiv države koja ograničava pojedinca i njegove ambicije.

Nemiri u SAD-u su se privremeno smirili, ali akteri – ljevice, desnice i centra – i dalje su tu, možda ne na ulicama, ali njima zato vrve društvene mreže, forumi… Sada su osjetili “miris haosa” i nekima se to jako sviđa, u haosu i samo u haosu vide priliku za ostvarenje svih svojih radikalnih ciljeva i maštarija, pa i mogući “boogaloo“.

Filter 2019