Sun. Jul 12, 2020
ћирилица /latinica

Vrijeme u kojem živimo vapi za filozofima

Autor: Ognjen Kandić

Filozofija je tokom svoje duge istorije nebrojeno puta proglašavana nepotrebnom, neprimjenljivom, prevaziđenom, mrtvom. Onoliko puta koliko su je opoziciono orjentisani pojedinci i epohe „sahranili”, ona je isto toliko puta, prije ili kasnije, vaskrsla u svom sjaju svoje raskošne nužnosti, kojom je trijumfalno demantovala najgrlatije skeptike i protagoniste osamostaljenih naučnih disciplina, onih koji su se ispilili pod njenim sveobuhvatnim krilom.

Osporavana zbog svoje apstraktnosti i „jalovog teorizma”, uvijek je iznova morala dokazivati svoju djelatnost i mogućnost primjene u praksi, koja je kroz politički usmjerenu aktivnost oblikovala društva i države, mijenjajući na taj način, kako društvena uređenja, tako i nas same.
Iz perspektive svršenog studenta filozofije mogu da kažem da mi je filozofija, kao Nauka o nauci, ona iz čijeg su se pelcera razvile sve ostale naučne discipline, otvorila nebrojene vidike i zadovoljila sve moje afinitete prema istoriji, umjetnosti i religiji, prema Znanju.

Učinila me je odgovornijim, smjelijim i, vjerujem, boljim čovjekom. Pružila mi jedno dragocjeno intelektualno i duhovno zadovoljstvo.
Iako se u dobroj mjeri mogu složiti sa Rusoom da popularizacija filozofije i širenje naučnog znanja nije dobro za samu nauku u cjelini, jer se ona time degeneriše u javno mnjenje, dužnost mi je, da u ove smutne dane, budućim studentima skrenem pažnju na svu blagodat bavljenja filozofijom i podijelim sa njima neka lična iskustva i sam doživljaj studijskog programa Katedre za Filozofiju, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Vrijeme u kojem živimo prosto vapi za filozofima.


Ne želeći da se upuštam u bilo kakvo bliže određivanje filozofije u opštem smislu, želio bih da vam predočim neke najmarkantnije odlike filozofije iz vizure sadašnjosti, njen značaj i zadatke koje postavlja pred nas, i, prije svega, korist koju nam bavljenje filozofijom donosi – korist koja, ruku na srce, često ostaje u sferi duhovnog, ali koja čovjeku 21. vijeka, ujarmljenog u brazdi sopstvenih dostignuća, postaje sve neophodnija.
Naime, filozofija doprinosi cjelovitom razvoju naše ličnosti i osposobljava čovjeka za izgradnju sopstvenog mišljenja.

Ona podstiče duhovnu samostalnost i orijentaciju u savremenom svijetu, otvorenost za druga stanovišta. Pomaže nam pri promišljanju i povezivanju različitih iskustava, (istorije, politike, ekonomije, tehnike, kulture, etike, umjetnosti, religije). Samim tim filozofija je u stanju da zadovolji najrazličitija interesovanja. Njen značaj ogleda se baš u tome što je ona uvijek promišljanje cjeline, dok su posebne nauke ograničene samo na određenu vrstu pojava koje ispituju.
Dalje, korist koju filozofija donosi sastoji se i u tome što ona zadovoljava potrebu ljudskog uma da stalno i uvijek iznova kritički ispituje i preispituje stvarnost. Drugim riječima, ona podstiče i razvija kritičko mišljenje i prosuđivanje o temeljnim pitanjima svijeta, prirode i čovjekovog saznanja i djelovanja, što nas danas-sutra čini veoma poželjnim faktorom u aktivnom političkom životu i ozbiljnom novinarstvu.


Takođe, filozofija razvija sposobnost za otklanjanje predrasuda i usmjerava prema tolerantnom i racionalno-argumentovanom dijalogu. Ona, dakle, ima izraženo obrazovnu dimenziju i podstiče nas na vrlinu. Uči nas umjerenosti i odmjerenosti, odgovornosti prema sebi i drugima, prema jeziku, kulturi, prirodi, svijetu. Filozofija uvijek podrazumijeva određenu intelektualnu zrelost, to jest otvorenost i kritičnost u mišljenju, kao i dijalogičnost u komunikaciji. Ona nas usmjerava na bitno, na put samospoznaje i pronalaska unutrašnjeg mira.
Treba imati na umu i da je umjetnost sastavni dio filozofije života. Poezija, književnost, muzika i arhitektura su medijumi kroz koje se filozofija izražava i njihove vrijednosti nosi u sebi kroz sve vijekove.

Svakako da će jedno od važnijih pitanja budućih studenata biti i „Gdje možemo da se zaposlimo kada završimo studij filozofije?” Naime, sa zvanjem diplomiranog profesora filozofije možete raditi kao:

  • Nastavnik Demokratije i ljudskih prava u osnovnim školama
  • Profesor Filozofije, Logike, Demokratije i ljudskih prava, Kulture religija i Etike u srednjoj školi
  • Službenik na poslovima uprave u javnim i kulturnim ustanovama, institucijama lokalne samouprave i državnim organima, kao i drugim ustanovama iz područja obrazovanja, medija, kulture i nevladinog sektora

Ono što posebno želim da naglasim jeste profesionalan i nadasve prijateljski odnos profesora i asistenata naše Katedre sa samim studentima. Nazvao bih srećom to što filozofiju i još par krucijalnih studijskih programa na našem Fakultetu, kao što su Srpski jezik i Istorija, ne upisuje ogroman broj studenta, tako da se sa njima može ostvariti jedan prisniji kontakt, pratiti njihov intelektualni napredak, stimulisati talenat za određenu oblast.

Ovdje sigurno nećete biti samo „broj indeksa”, nego ćete imati ime i prezime, bićete uvažavani kao ličnost, a trud, rad i znanje svakako će biti adekvatno nagrađeni.
Stoga bih, na kraju, iz gore navedenih razloga, srdačno pozvao sve buduće brucoše da od naredne akademske godine postanu član naše filozofske zajednice. To će, siguran sam, kao i u mom slučaju, biti vaš najbolji izbor. Dobro nam došli!

Ognjen Kandić, msr

Filter 2019